fbpx

Susjedstvo

Bilo je za očekivati da će se pobjeda makar i Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj u BiH dočekati barem s olakšanjem i nadom u relaksaciju odnosa i promjenu ratoborne retorike njegove neuke i neodgovorne prethodnice. Nije bilo oduševljenja, ali ima očekivanja, i to pretjeranih. Tu treba biti oprezan. Treba gledati ne Milanovića kao pojedinca ili SDP kao prihvatljivijeg nosioca vlasti u Hrvatskoj zbog “manje” nacionalizma već ukupnost na različite načine prezentiranih hrvatskih nacionalnih interesa i težnji

Ne bi trebalo biti spora o tome da Zoran Milanović nije tip ljevičara iz crno-bijelih medijskih udžbenika hrvatskih nacionalista. Ovdje nije riječ o kritici njegovog rada ili njegove osobnosti, već o činjenici koja automatski obara tezu kako njegova pobjeda ljevici može dati regionalni vjetar u leđa. On je to pokazao i u protekloj kampanji izražavanjem stavova o nizu pitanja kao što su istospolni brakovi, Tuđman, Tito i tome slično

Upuštanje Đukanovića u sukob sa Srpskom crkvom na prostoru Crne Gore činio se kao logičan, ali i dobro vremenski tempiran potez. I dok Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori tvrdi kako je ona stvorila Crnu Goru, jedan dio crnogorske javnosti smatra nedopustivim da jedna suverena država ima na svojoj teritoriji crkvu koja u imenu negira crnogorski nacionalni identitet i koja je ispostava susjedne države

Dijalogom se suzbijaju predrasude, ali potreban je razum koji će se bazirati na realpolitičkim suodnosima. U tom smislu, niko od Milanovića neće tražiti da odustane od hrvatstva i hrvatskih interesa sve dok ono nije posvađano s granicama suverene Bosne i Hercegovine. Dijalog do sada nije bio moguć jer su dijelovi države BiH posvajani, a Bošnjaci sustavno ignorirani, uvjetovani nerealnim ultimatumima, neopravdano i neistinito etiketirani i prozivani

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. Međunarodni institut IFIMES povodom donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori 27. decembra 2019. godine analizira aktualna događanja u toj državi. Iz opsežne analize „Crna Gora 2020: Da li će Crnogorska pravoslavna crkva postati unijatska crkva?“ izdvajamo najzanimljivije dijelove.

Svakodnevno, rafalno i bez prestanka, iz svih bitnih srbijanskih medija, najogavnijom i najbezobzirnijom verbalnom municijom pucano je na opozicione stranke i njihove lidere. I Feniks bi nakon takvog stravičnog tretmana poželio da nikada više iz pepela ne vaskrsne, a kamoli obični čovjek. Već se godinama uporno i bjesomučno plasira tvrdnja da samo SNS Srbiju spašava i, ako SNS ode s vlasti, slijedi Sodoma i Gomora. SNS-ovci su sebe proglasili za srpske političke apostole, a Vučić je dugo očekivani politički mesija koji će Srbiju pretvoriti u novi edenski vrt

Ako se smatra predsjednicom Hrvata u Bosni i Hercegovini, je li svjesna da time negira legitimitet i legalitet po Ustavu i zakonu izabranog Predsjedništva BiH, odnosno da, ne priznajući Željka Komšića jer na njegovom mjestu nije izvjesni Dragan Čović, preuzima neustavnu, nelegalnu i međunarodno nepoznatu funkciju šefa svih Hrvata, odnosno dijela bosanskih građana hrvatske nacionalnosti

Građani Sandžaka, uz niz kulturnih manifestacija i svečanosti, ove sedmice obilježavaju 20. novembar, Dan Sandžaka. Taj se datum još od 2005. godine obilježava kao jedan od zvaničnih praznika Bošnjaka u Srbiji, a odabran je 20. novembar u znak sjećanja na osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS) 20. i 21. novembra u Pljevljima 1943. godine