S obzirom na to da se historija ponavlja, odnosno da uobičajena komunikacija s lokalnim vlastima ne daje željeni rezultat, odnosno da nadležne službe javno demonstriraju vlastitu nezainteresiranost za rješavanje jednog gorućeg pitanja, umrli bi se mogli sahranjivati u parku ispred zgrade osnovne škole. I to s punim pravom, da ne bi bilo kakve zabune
Tužno je da smo spali na to da branimo Holandiju samo zato da bismo napali Tursku. Niko se nije našao da skrene pažnju na odgovor holandskog premijera Ruttea na Erdoganove optužbe u vezi s počinjenim genocidom nad Bošnjacima u Srebrenici, a koji je glasio: “To je odvratna historijska laž.” A barem mi dobro znamo ulogu Holandije u Srebrenici
Bošnjački nacionalni savjet u Republici Hrvatskoj nova je udruga bošnjačke nacionalne manjine u toj zemlji, koja odnedavno okuplja sve redom mlade bošnjačke intelektualce. Nastala je uslijed potpunog kulturno-društvenog i političkog urušavanja te srozavanja Bošnjaka u Hrvatskoj, iz nužne potrebe da artikulira njihove kulturne, društvene i političke interese. S obzirom na kvalitativni sastav i energičnost kadrova koji su se okupili u ovoj udruzi mnogi u njoj vide nadu za Bošnjake u Hrvatskoj, koji su druga po veličini nacionalna manjina u Hrvatskoj, a nedavno su ostali bez svoga političkog predstavnika u Hrvatskom saboru, funkciju koju je zbog razjedinjenosti Bošnjaka preuzela pripadnica albanskog naroda. Također, vrlo je zabrinjavajući podatak da su neke od nekad vodećih bošnjačkih udruga u Hrvatskoj danas pod direktnim utjecajem hrvatskih nacionalnih stranaka. Predsjednik BNS-a je mladi pravnik Bermin Meškić, voditelj pravne službe Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj i predsjednik Upravnog odbora humanitarne organizacije „Zirat“. Nažalost, BNS je jedina bošnjačka udruga u Hrvatskoj koja je osjetila potrebu da reagira na zadnje istupe hrvatske predsjednice, kao i na burne političke događaje u njihovoj matičnoj domovini. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
Uručujemo Nagradu Kneza Mislava za iznimna znanstvena postignuća onome ko je vidio zastavu Bosne i Hercegovine u četvrtak, 16. marta, u Neumu. Istu nagradu dajemo i onome ko je uspio vidjeti manje od deset zastava Republike Hrvatske u Neumu. Zamislite da Škoti organiziraju skup slična naziva i izvjese engleske zastave? Bio bi to neki instant Brexit, bilo bi to samoubistvo, a ispod kilta nagovještaj demografskog deficita
“On je saslušavao glavnog izvršitelja zločina, imao ga je ovdje i tražio od njega da kaže kako je Vikić naredio da pobije te ljude”, rekao je Karkin.
Iako je Đinđić zaslužan za demokratizaciju Srbije i uvođenje demokratije poslije totalitarnog i zločinačkog režima, kako vrijeme odmiče, u javnosti je, naročito među Bošnjacima, primjetna jedna vrsta kulta Zorana Đinđića i idealizacije njegove politike i djelovanja. Da je Zoran Đinđić daleko od toga, pokazuje njegov politički put koji je vezan za nacionalističke srpske akademske krugove i ideju “Velike Srbije”
Iako posljednja odluka Međunarodnog suda nije dobra ni za Bosnu i Hercegovinu, presuda iz 2007. godine u potpunosti ostaje trajati sa svim svojim određenjima i zaključcima da je Republika Srbija prva država koja je proglašena odgovornom za povredu svojih međunarodnih obaveza iz UN Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Ostat će trajno zabilježeno da su zločin na području Srebrenice izvršile policija i vojska Republike Srpske. I to je pravna i historijska istina, ali i ona procesna i ona materijalna, koja bi za svoju posljedicu trebala imati doslovno izvršenje ove sudske odluke iz 2007. godine
Na kraju, priča je s revizijom iza nas i ona se popraviti ne može. Njen neuspjeh ničim nije ugrozio prvostepenu presudu Suda u Hagu, koja decidno kaže da Srbija nije spriječila genocid u Srebrenici. Ta presuda ostaje dio historije i svjedok zločina modernoj civilizaciji nepoznatog. Mi sada moramo dalje.
U svega dva dana u julu 1992. godine u prijedorskom je selu Briševo ubijeno 68 Hrvata. Oko stotinu hiljada krajiških Hrvata raseljeno je, zatvarano u logorima, mučeno, silovano. Njihova je imovina opljačkana, a bogomolje porušene. Sve to nije bilo dovoljno Draganu Čoviću da podrži zahtjev BiH za revizijom presude Međunarodnog suda pravde u Hagu
Nastavi li se s devalvacijom evropske ideje, Zapadni Balkan naći će se u veoma nezgodnoj situaciji s obzirom na to da je EU jedan od rijetkih zajedničkih vanjskopolitičkih prioriteta zapadnobalkanskih zemalja i često predstavlja osnovu projekata regionalne saradnje. U Bosni i Hercegovini to je generator unutrašnjopolitičkog konsenzusa, jer je većina reformi provedenih u posljednjim dvjema decenijama uglavnom urađena u kontekstu evropskih ili NATO integracija
