Izvještaj Komiteta za vanjske poslove donjeg doma britanskog parlamenta o tursko-britanskim odnosima, objavljen 25. marta, štivo je koje odražava nerazumijevanje turske političke stvarnosti. Kada se pročitaju izvještaj i prateći materijal, jasno je da se do izvještaja došlo tendencioznom selekcijom, pa ocjena (i osuda) izvještaja od strane turskog ministra za EU Ömera Çelika da je izvještaj jednostran dođe kao veoma umjerena
S obzirom na to da u svojim tezama o zajedničkom srpskohrvatskom jeziku nije uspjela u Hrvatskoj i Srbiji, Kordićka je za podršku svojim idejama u Sarajevu okupila svojevrsni regionalni band aid (potpisnici deklaracije) u kojemu, osim zalutalog Ranka Bugarskog, nema niti jedan znanstvenik lingvist iz relevantnih institucija koje se u četirima ciljnim državama bave pitanjima jezika (BiH, Srbija, Hrvatska, Crna Gora). Dio je potpisnika bez sumnje obmanut lukavo sročenim tekstom deklaracije, vjerujući da je tačna tvrdnja u kojoj tzv. “zajednički policentrični standardni jezik ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi”
Imajući u vidu prijateljski odnos Turske prema Bosni za očekivati je da njeno prijateljstvo s Rusijom ne može biti na našu štetu. Isto tako, nisam sklon mišljenju da tursko prijateljstvo s Rusijom po automatizmu vodi turskom udaljavanju od NATO-a. Ako Rusija ima institucionalni odnos s NATO-om, u formi stalnog Samita NATO-RF ne vidim valjan razlog nemogućnosti Turske da bude u isto vrijeme i članica NATO alijanse i da ima jaku vojnu saradnju i sa Ruskom Federacijom
Povodom stanja koje imamo u našem jezičkom standardu, mogli bismo reći da su upravo Muslimani glavni vinovnici, jer su ignorisali sebe, sami su sebe, jezik svoj, zaobilazili i zapostavljali. Zvuči malčice paradoksalno, ali je uistinu tako: sami smo sebe zaobilazili. Ta nepotrebna, neobična štetna distanca od matice, od vrela, od korijena, od izvornih formi, taj bijeg od vlastitog bića, taj samoubilački pohod u samozaborav
Ove različitosti, ove duboko ukorijenjene razlike, uticale su u svakodnevnom jezičkom prožimanju na značenjsko razlučivanje sinonima i pridonijele bogaćenju bosanskog jezika koji je tako došao u povoljan, tzv. međuvarijantski položaj, kako je bilo i u prošlosti.
Povodom sve učestalijih osporavanja prava Bošnjacima da svoj jezik imenuju njegovim historijskim imenom, okupljeni u Institutu za bošnjačke studije pri Matičnom odboru BZK “Preporod” u Sarajevu, saopćavamo javnosti da naš zajednički stav o tom pitanju – koji ovjeravamo svojim potpisima – iskazuje sljedeća
Oni su pravnici, doktori nauka, inženjeri, doktori medicine, diplomirani ekonomisti, visoko obrazovani ljudi iz raznih branši, a članstvo čini i veliki broj studenata. Entuzijastični su i aktivni na terenu te nepodijeljeno tvrde da SDA nije uzdrmana
Iz Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije prigovaraju što je u zvanične praznike o kojima djeca trebaju učiti uvršten Dan Sandžaka, te što je sve što se odnosi na Rašku oblast preimenovano u Sandžak i sandžačko. Na nemalom broju primjera, anonimni stručnjaci iz Zavoda pozivaju na izbacivanje nekih “netačnosti” o srednjovjekovnoj Bosni, pozivajući na se poslovičnu srpsku vjernost historijskim “činjenicama”
Animozitet prema Turskoj počeo je kada je Turska isplatila dug Međunarodnom monetarnom fondu. To vrijeme koincidira s najavom i počecima velikih infrastrukturnih projekata. Bar jedan od tih projekata (ali sigurno nije jedini) veoma iritira i glavne evropske protagoniste spomenutog animoziteta, Njemačku i Holandiju – izgradnja trećeg aerodroma u Istanbulu
Poznati zagrebački advokat Veljko Miljević vrhunski je poznavatelj krivičnog prava u bivšoj Jugoslaviji i Hrvatskoj; Miljević u razgovoru za Stav pojašnjava na koji način pravosuđe Hrvatske može goniti strane državljane, oficire Armije BiH, kako Hrvatska može suditi svoje državljane optužene pred Sudom BiH te zašto to ne čini
