fbpx
  • Politika
    • (Page 150)

Politika

153Politika
UVODNIK STAVA: Ideja islamske države od Duška Zgonjanina do Dragana Čovića

Čović je očito uvjeren da se Evropa, za razliku od '83. godine, kada je grmjelo iz Helsinškog komiteta i drugih institucija za zaštitu ljudskih i građanskih prava, danas lakše pali na takve priče. Isticanjem opasnosti od bošnjačkih namjera u stvaranju nekakve islamske države, Čović zapravo, nastoji toj istoj Evropi nabrzinu zamazati oči, kako bi njegov nedavni orkestralni napad i uvrede na račun evropskih temeljnih institucija što prije bio pospremljen u prostor zaborava

152SANDŽAKSusjedstvo
NOVI PAZAR 150 GODINA ČEKA VOZOVE

Nedostatak željeznice u Novom Pazaru i općinama u okruženju utjecao je na ekonomski razvoj ovog kraja te kasnije na ovom području nastale migracije i negativne društvene procese. U ovom dijelu Sandžaka nikada nije bilo ozbiljnijeg privrednog razvoja jer nije bilo komunikacija, prije svega kvalitetne putne mreže i željeznice

153Politika
NEKONZULSKA VREMENA IVANA ŠUŠNJARA

Pored toga što redovno Armiji RBiH, bošnjačkoj politici pa i samom bošnjačkom narodu pokušava nalijepiti etiketu terorizma i “džihadizma”, Šušnjar, iritiran gostovanjem Bakira Izetbegovića u emisiji Nedjeljom u dva na HRT-u, odlučio je tome dodati i optužbu za fašizam.

BiHPolitika
„Naša“ ljevica glavni je inspirator Čovićevim tvrdnjama o islamskoj državi

Više nego zanimljivo jest da oni koji s bošnjačke strane trenutno promoviraju građanski koncept uređenja su na drugoj strani političkog spektra od SDA koja nije promotor i inicijator takvih rješenja. Štaviše, takve stranke i političari nalaze se na onome što nazivamo ljevicom, iako po retorici kojom se služe vrlo je upitno svrstavanje u taj dio političke scene. No, osim što „naša“ tzv. ljevica promovira građanski koncept u kontinuitetu je optuživala SDA da je radikalna, islamistička, etnonacionalistička i klerikalna stranka, a nije bila rijetkost da se od njih bez ikakvih valjanih argumenata sugerira da SDA i Bakir Izetbegović žele „findžan državicu“, „islamističku državicu“, „muslimaniju“ i slično

BiHPolitika
Odvratni lažov Nedžad Latić optužuje rahmetli Aliju da je bio UDBAŠ
152Svijet
ISLAMSKO KULTURNO NASLIJEĐE U RUMUNIJI

Dolaskom Habsburške monarhije, muslimani se počinju iseljavati iz drugih dijelova današnje Rumunije. Nakon što je sjeverna Dobrudža poslije Rusko-turskog rata (1877–1878) postala dio Rumunije, Islamska zajednica uspjela je sačuvati svoj status. Do promjena dolazi za vrijeme komunističkog režima, kada rumunski muslimani gube određena prava. Nakon revolucije 1989. godine i svrgavanja Čaušeskuovog režima, osnovano je Rumunsko muftijstvo, koje zastupa prava muslimana

152Svijet
SAD između NATO saveznika i drumskih razbojnika

Antiterorističkom operacijom protiv PKK/YPG-a poremećen je status quo u kojem SAD sjede na dvije stolice. Amerika je prinuđena da odluči ko joj je (strateški) više “prirastao srcu” – NATO saveznik ili banda drumskih razbojnika, trgovaca narkoticima, oružjem i ljudima

151Politika
Bošnjačko-hrvatski odnosi u atmosferi pogubnog javnog linča

Katarza u vezi s hrvatskom politikom devedesetih godina, kada i ako do nje dođe, neće biti stvar iznenadnog masovnog prosvjetljenja hrvatskog društva ili srama pred bošnjačkom žrtvom, nego plod mukotrpnog rada hrvatskih političkih predstavnika i javnih ličnosti koji će morati malo-pomalo navikavati hrvatsku javnost na nove političke trendove i obračun s vlastitim historijskim zabludama. Zato je jako bitno da se suzdržimo od omalovažavanja poteza koji idu u tom pravcu. Inače, suzit ćemo prostor i mogućnost da jedan mali korak poput Kolindinog nekada postane i veliki. Međutim, posve je jasno da žrtve ratnog zločina imaju pravo reći da li ih nečija gesta ili izvinjenje zadovoljava ili ne, i to se mora uvažiti. Ovdje govorimo o široj javnosti koja se treba suzdržati nepotrebnih kvalifikacija i uvreda

151KulturaSusjedstvo
Živimo u vremenu najjačeg bjesnila

“Pišem samo o onom što me obuzima, što me uzbuđuje. A mi živimo u takvom vremenu ubrzanog ritma i mnogih apsurdnih dešavanja koja nas ne mogu ostaviti ravnodušnim. Treba progovoriti. Treba zapisati. Treba ostaviti vidan i jasan trag zarad budućih generacija koje će neminovno doći. Nije Stvoritelj predao ključeve svijeta nečastivom; sačuvaj Bože”

DruštvoSvijet
Tarik Ramadan: Muslimani moraju bolje upoznati sebe

Profesor Tarik Ramadan rođen je 1962. godine u Švicarskoj. Jedan je od najznačajnijih islamskih intelektualaca današnjice. Objavio je više knjiga i članaka o muslimanima i sekularizmu, izazovima modernosti, muslimanima u Francuskoj, toleranciji, slobodi i drugim pitanjima. Tri njegove knjige prevedene su i na bosanski jezik: Biti evropski musliman, Moje uvjerenje i Radikalna reforma