fbpx

Politika

Radončić je za pripadnost KOS-u optužio i Bakira Izetbegovića i njegovog oca Aliju Izetbegovića. On to nije uradio direktno, kao što je činio ranije optužujući neke druge ljude, nego posredno izjavom: “Oni koji meni spočitavaju da sam KOS-ovac, to su bili oni i njihovi očevi. Latić je objavio spisak bošnjačkih KOS-ovaca, neka pogledaju ko je.” Članak i spisak na koji se poziva Radončić objavljen je u Avazovom podlistku po imenu The Bosnia Times, kojeg uređuje Nedžad Latić, koji se poziva na pisanja ni manje ni više nego, kako sam navodi, “hrvatskog proustaškog portala”

“Pozicija Hrvata svugdje u Federaciji BiH je, jamčim, dobra i barem je pet puta bolja nego što o njoj govore oni koji ju kapitaliziraju i koji lagodno žive na tu stigmu položaja hrvatskog naroda u BiH. Ono što je sigurno jasno jeste da Hrvati u Republici Srpskoj ne žive, oni više i ne odlaze u Hrvatsku kao nekakvu maticu, oni odlaze u treće zemlje, odlaze profesori, ljekari, pravnici i rade neke najteže poslove po Zapadnoj Europi. To stanje najbolje oslikava činjenica da biskupa Komaricu brane Bošnjaci u Republici Srpskoj dok zvanična hrvatska politika šuti”

Svi ti pokušaji da se insistiranjem na šovinističkim stereotipima probude bošnjački kompleksi, da se odvratna propaganda o “poturicama” okrene na svoju glavu pa da je Bošnjaci počnu prakticirati na samima sebi, da se indirektnim prijetnjama Bošnjaci uplaše za vlastitu budućnost, stalno potenciranje razlika a ne sličnosti, predstavljanje današnje Republike Turske kao nekakve istočne despotije, cijela ta negativistička kampanja omalovažavanja turskih investicija, pomoći i pozitivne političke uloge Turske u BiH jednostavno ne može polučiti neki konkretan rezultat jer je demantiraju činjenice

“Nikada nismo bili suprotstavljeni jedni drugima, a to je nešto čime rijetko koja dva evropska naroda mogu da se pohvale. Naše su potrebe korespondirale jedna drugoj. Uvijek smo bili na strani demokratije, slobode, pravde i drugih univerzalnih ljudskih vrijednosti”, ukazuje Ismet Azizi i dodaje da su “međusobno poštovanje, uvažavanje i solidarnost osnovna odlika odnosa između ova dva stara, autohtona i evropska naroda”. Uoči 100 godina od osnivanja političke organizacije “Džemijet”, koja je okupljala muslimansko stanovništvo, prevashodno Bošnjake i Albance u Makedoniji, na Kosovu i Sandžaku, Stav donosi presjek odnosa ovih dvaju naroda, kao i aktuelnu problematiku koja se tiče odnosa Kosova i BiH

Istakao je da je narod BiH ovim potezom i korakom pokazao da prijateljstvo i zajedništvo s narodom Turske i dalje traje te da će i dalje trajati. Prisjetio se sastanka s prvim predsjednikom Republike BiH Alije Izetbegovića koji mu je "ostavio jedan zavjet".

“Mi Bošnjaci imali smo Aliju Izetbegovića. Ne može se objasniti kako smo uopšte uspjeli da se odbranimo. To je moglo samo Božijom intervencijom i njegovom voljom. Danas ne možete objasniti kako Turska uspijeva da nosi ovakvo breme i težinu. Toliko neprijatelja unutar sebe, na svojim granicama, sa milionima izbjeglica o kojima skrbi kao o svom domaćem stanovništvu, Turska ne da se nosi s tim, nego dalje napreduje. Zato što vi sada imate čovjeka kojeg vam je Bog poslao, a ime mu je Recep Tayyip Erdogan. Kad vam Bog takvog čovjeka pošalje imate obavezu da ga pomognete, da budete na pravoj strani, da prevagne prava strana. Malo nedostaje da prava strana prevagne, to su vaši glasovi Turaka iz Evrope. Budite uz svoga lidera, budite uz Tursku, budite uz pobjedu“, zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Sandžak i sandžačka politička ideja nikada u svom političkom diskursu, narativu, idejno, nije imala zahtjev da se stvori bošnjačka autonomija (pokrajina, kanton, entitet) Sandžak. Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska u svom nazivu, sasvim suprotno historijskim činjenicama i situaciji na terenu, još je prije početka rata definiran kao republika srpskog naroda

Konya je grad u srednjoj Anadoliji s izuzetno bogatim kulturno-historijskim naslijeđem. Bila je kolijevka i centar različitih civilizacija. Prema Novom zavjetu, ovaj grad u srednjoj Anadoliji, koji se tada zvao Ikónion, dva puta posjetio je i sv. Pavao. U 12. stoljeću postaje seldžučka prijestolnica pod sadašnjim imenom. Nastaje period naglog procvata, a Konya postaje jednim od najraskošnijih gradova svijeta. Stanovnik Konye bio je i autor Mesnevije, nadaleko čuveni Mevlana Dželaludin Rumi