fbpx

Politika

U Bosni i Hercegovini svi će živjeti kao braća i sestre, ali ne oni bradati s kratkim pantalonama. Vizija je to budućnosti Bosne i Hercegovine koju je, u izbornoj kampanji 2016. godine, s javnošću podijelio predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, ističući da se na listama njegove stranke nalaze pripadnici Armije RBiH, HVO-a i Vojske RS-a.

Izjave Denisa Bećirovića poprilično su osvježavajuće za SDP-ove kandidate, koji, uz svojevremeni izuzetak Željka Komšića, redovno više vole pričati o jugonostalgiji ili budućnosti u “regionu” nego o suverenosti i odbrani Bosne i Hercegovine. No, da je Bećirovićev slučaj ili rijetki izuzetak ili predizborni trik, potrudio se pokazati njegov predsjednik Nermin Nikšić

Kao što se lista zastupničkih kandidata analizira po tome ko nije na njoj, tako se i predizborni manifest CHP-a može analizirati po onome čega u njemu nema. Prije svega, nema ničega o borbi protiv terorističkih organizacija FETÖ i PKK. No, kao i obično, pun je obećanja o El Doradu. Kako će se ona ostvariti, nije precizirano, ali po retorici, koja je zajednička kompletnoj opoziciji, svi veliki državni projekti bit će zaustavljeni i/ili uništeni u korijenu

Ko je Šefik Džaferović, kandidat SDA za Predsjedništvo BiH, šta je njegov svjetonazor, kako je tekao njegov životni i politički put, ko su mu bili roditelji, kako je odgajan, s kime se sukobljavao tokom političke karijere, kojoj je ideji bio odan? Za Stav otkriva svoju političku filozofiju po kojoj je bolje šutjeti, predano raditi i na kraju imati neki rezultat, nego ništa ne raditi a davati populističke izjave, intrigirati javnost i na kraju doživjeti razočarenje javnosti jer nije zabilježen nikakav rezultat. “Uvijek između dileme dobro stanje, ali loša percepcija javnosti, ili loše stanje, a dobra percepcija javnosti – ja bih odabrao prvo. To treba da bude tako”, rezolutan je u svom stavu

Radončićeva specifična politička, ali i lična konspirativna kultura nikada nije prihvatila da je izborni rezultat, kao izraz narodne volje, jedini mogući legitiman način dolaska ili ostanka na vlasti, već ga je redovno stavljala u drugi plan naspram koketiranja s vanjskim centrima moći.

Danas je Sandžak klasičan primjer evropske prekogranične regije između dviju budućih članica EU, Srbije i Crne Gore, koji je i po geografskim karakteristikama, ali i strukturi stanovništva, prirodnim i privrednim potencijalima gotovo identičan Južnom Tirolu. Tvrdimo da je ovo najbolje rješenje za tešku socioekonomsku situaciju u obama dijelovima Sandžaka iz kojih se ljudi masovno iseljavaju. Znam da se veoma malo ulaže i u dio Sandžaka koji se nalazi u Crnoj Gori”

EUropska ljubav prema fer-pleju perfektno se ogleda u činjenici da je kampanja za turske vanredne izbore među turskom dijasporom dopuštena svima drugima osim predstavnicima vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP). Predstavnici Republikanske narodne partije (CHP), pro-PKK demokratske partije naroda (HDP) i Dobre partije (İP) veselo su se rastrčali po zemljama koje su proglasile embargo na tursko političko djelovanje na svom tlu

Lasić s jedne strane zagovara umivenu, ali ipak i dalje anticivilizacijsku ideju Herceg-Bosnu, dok s druge drži lekcije bošnjačkim političkim predstavnicima optužujući ih za “turčenje”

U čitavoj priči oko zaustavljanja kolone izbjeglica najtužniji detalj jeste zapravo to da je kolonu na Ivan-sedlo vratila policija iz Konjica. Policajci iz Konjica, dakle, bili su s druge strane tunela. Ako gledamo čisto formalno, policajci iz Konjica bili su savršeno profesionalni, izvršili su naredbu. Ali, ako gledamo logički, zašto bi policajac izvršio naredbu komesara koji nije komesar nego je neki policijski volonter koji nelegalno sjedi u kancelariji policijskog komesara

Armin Hodžić, generalni sekretar Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDAH), završava studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te je jedan od politički najaktivnijih mladih ljudi među pripadnicima bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj. Za Stav govori o posljednjim turbulentnim događajima u SDAH te inicijativi da se ova stranka reformira te da se potaknu pozitivne promjene koje bi vratile Bošnjake na političku scenu u Hrvatskoj