Pitali smo dramske pisce, režisere, dramaturge, profesore, teatrologe, teatarske kritičare, glumce, scenografe, fotografe... koje su to najbolje, najvažnije ili najreprezentativnije bosanskohercegovačke predstave nastale u proteklih dvadeset godina
Sokolarstvo je vještina koja otkriva svoje posebne, neslućene vrijednosti. Tako dimenzije oka sokolova šire svoja značenja. Sokolar je Vir, sudbinom izabrani učenik. A sonet me oduvijek zanimao. Od vremena kad je oblikovan, o kojemu pišem u romanu, prošao je dug i zanimljiv put u različitim književnostima
Premijerno izvedena predstava “Otkrivanje žene” Harisa Pašovića
Na zasjedanju održanom 16. novembra 2016. godine Žiri za dodjelu Nagrade “25. novembar” jednoglasno je odlučio da se nagrada za životno djelo iz oblasti književnosti dodijeli akademiku prof. dr. Dževadu Karahasanu. Svoju odluku Žiri temelji na ocjeni cjelokupnog književnog i književnonaučnog rada Dževada Karahasana, kao i njegove recepcije u Bosni i Hercegovini te inostranstvu.
Nakon pojave Leonarda Cohena, ništa nije bilo isto – pojavio se jedan autentični glas, njegova melankolična poezija često inspirirana njegovim ljubavnim vezama, dodiri sa židovskom mitologijom, naslanjanja na tradiciju europske poezije, posebno one koju su pjevali francuski šansonjeri, bivaju sve izraženija, a emocije o kojima pjeva sve intimnije i osebnije
Nagrada će se dodjeljivati u tri kategorije: za životno djelo, knjigu godine i najbolji neobjavljeni rukopis. 25. novembra bit će dodijeljena nagrada za životno djelo, dok će za ostale dvije kategorije stručni žiri raspisati konkurs početkom 2017. godine
Horozovićevo pripovijedanje podatno je za svaku razinu stilske analize i interpretacije. To, naravno, ide u prilog konačnog shvaćanja da stil u ovome romanu nadvladava opreku sadržaj – forma. Ipak stvarnost se ne osipa i ne razgrađuje do besmisla, do farsičnosti, jer, ne zaboravimo, ovaj pisac i to dobro znade, a što je dokazao u svom dramskom opusu.
Svečana dodjela nagrade bit će upriličena u Hotelu “Evropa” 25. novembra, na Dan državnosti BiH uz prisustvo uglednika iz kulturnog i političkog života BiH.
Vladimir Nazor je za Kranjčevića rekao: „Da nije živio u Kalajevoj Bosni i Hedervarijevoj Hrvatskoj, nego u sretnoj zemlji Provansi, da ne bijaše Hrvat no Francuz, on bi jednako bio ono što jest – Kranjčević“
Amina Šiljak-Jesenković, “Odrazi ljubavnih mesnevija u stihovima bošnjačkih divanskih pjesnika”, Orijentalni institut u Sarajevu, 2016. godine
