Sarajevski umjetnici između ratova: Ne talasaj
Umjetnička scena živi i dalje prilično dobro, kao nekada
Bahrija Nuri Hadžić – naša prva operna diva
Mnogi kritičari dijele mišljenje da je Bahrija Nuri Hadžić svojim talentom obilježila epohu. Bila je lijepa i talentirana, ali je svjetsku karijeru napravila zahvaljujući napornom radu
Cannes 2017: Izbjeglička kriza, odsustvo blockbustera i “Twin Peaks”
Ceremoniju otvaranja i zatvaranja Festivala vodit će italijanska glumica Monica Bellucci, dok je zaštitno lice 70. izdanja njena sunarodnjakinja Claudia Cardinale, čija fotografija iz mladosti krasi službeni plakat Festivala. Osim kvalitetnih filmskih naslova, Cannes tradicionalno prate i skandali, a posljednji je prouzrokovao upravo ovaj plakat, na kojem su slavnoj glumici i seks-simbolu šezdesetih uz pomoć Photoshopa suženi struk i stanjena bedra
Bošnjačko buđenje iz mrtvila 1911: Muslimanska biblioteka Muhameda Bekira Kalajdžića
Iako je Muhamed Bekir Kalajdžić, pokretanjem Prve muslimanske knjižare i štamparije 1911. godine, učinio neprocjenjivu korist za Bosnu i Bošnjake, ostao je prilično zapostavljen i neprimjećen. On je zaslužio da mu se oda priznanje i da se često i u raznim prigodama o njemu govori
Sevdalinka svuda oko nas
I tako smo se ove subote uputili tragom sevdalinke, a po prepoznatljivim stajnim točkama šeher Sarajeva. Od sve otvorenijeg i na akciju spremnijeg Bošnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašića, svrnuli smo u Art kuću sevdaha u srcu Baščaršije i, na koncu, finiširali u rustikalnom ugostiteljskom objektu smještenom u samoj Sarajevskoj pivari slušajući sevdalinke sve skupa više od pet sati
“Kameni spavač” po mjeri Maka Dizdara
Ovo je prvo, zasad jedino ovakvo izdanje, i u tom smislu razlikuje se više ili manje od svih drugih dosadašnjih izdanja Kamenog spavača, odnosno, u pitanju je finalni tekst ove autorove knjige, kao i tekst koji bi se trebao smatrati kanonskim. Sve ovo, također, jeste i uvod u priređivanje kritičkog izdanja sabranih djela Maka Dizdara kojim bi se javnosti prvi put predstavila cjelina književnog rada Maka Dizdara, koji je sve ovo vrijeme bio nepoznat u čitavom nizu svojih aspekata, mada se radi o još grandioznijoj književnoj pojavi negoli smo to naslućivali dosad”
Zabijelilo Sarajevo: Pročitajte najstariju verziju sevdalinke “Snijeg pade na behar, na voće”
Kao što možete primijetiti, ova verzija puno je nevičnija od one koja nam je ušla u uha kroz izvedbe novovijekih interpretatora sevdalinki. Umjesto »neka ljubi ko god koga hoće« u njoj stoji »podaj, Bože, svakome šta hoće«. Dakle, Sarajevo ipak nije bila hipi komuna
Od blatnjavih fudbalskih terena do svjetskih operskih kuća
“Jednog je dana u novinama objavljen konkurs u kojem su tražili pjevače za hor Narodnog pozorišta u Sarajevu. Prijavio sam se na nagovor majke iako sam bio uvjeren da se ne može tek tako s ulice doći i pjevati u horu Narodnog pozorišta u Sarajevu. Bio sam u krivu. Trebalo je odraditi neke pripreme za operu Nabucco. Bilo je to, čini mi se, u decembru 2003. godine. Još sam pomalo igrao fudbal. Održana je audicija na kojoj su primili nas desetak, od sedamdesetak prijavljenih na konkurs”
Islamski korijeni bluza i ezan afričkih robova u Americi
Prije nego što neki istupe s predrasudama tvrdeći kako je opet riječ o vjerskoj propagandi ili manipulaciji, treba naglasiti da je pred nama knjiga dominantno kulturološke naravi. Jonathan Curiel, kolumnista prestižnih novina San Francisco Chronicle, u borbi protiv savremenih predrasuda na relaciji SAD – Bliski istok i Afrika, dokazuje kako ima više zajedničkog između savremene američke pop-kulture i arapskog, islamskog i afričkog svijeta nego što se to obično smatra. Poslije iscrpnog istraživanja u Pakistanu, Iranu, Africi, širom Amerike i drugdje, Curiel smjelo pokazuje zašto bi fanovi bluz-muzike, hippy-subkulture, rok-filozofije, Jima Morrisona, Elvisa Presleya, Boba Dylana, Led Zeppelina, Billie Holiday, trebali prepoznavati njihovu vezu s arapskim, perzijskim, indijskim i afričkim svijetom kao i s islamskom kulturom
Sevdalinka na filmskom platnu
Još od samih početaka bh. kinematografije sevdalinka nije činila samo muzičku podlogu filmskog djela koja prati i upotpunjuje radnju već je direktno učestvovala u kreiranju njegovog narativa i forme. Tako su tekstovi sevdalinke, u kojoj dominiraju motivi ljubavi, čežnje, patnje, korišteni kao prikaz unutrašnjeg stanja likova. Prvi primjer ovoga postupka zabilježen je u ostvarenju Hanka (1955)
Strana 40 od 52