fbpx
  • Kultura
    • (Page 32)

Kultura

143HistorijaKultura
Dva vrijedna svjedoka islamske tradicije Bošnjaka

Mushaf Fadil-paše Šerifovića i sačuvani džuzevi Mehmed-paše Sokolovića svrstavaju se među najvrednije kaligrafske spomenike islamskog naslijeđa Bošnjaka. Dio su stalne izložbe u muzejskoj zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke. Njih, kao i mnoge druge vrijedne muzejske eksponate koji svjedoče o višestoljetnoj islamskoj tradiciji Bošnjaka na ovim prostorima posjetioci mogu pogledati u Gazi Husrev-begovoj biblioteci svakim radnim danom od 8:00 do 18:00 i subotom od 8:00 do 16:00 sati

143Kultura
Alen Drljević: Mi se još nismo suočili s prošlošću

Rat je vječna tema. Nažalost, ali je tako. To je očito tema od koje, htjeli ili ne htjeli, ne možemo pobjeći. Možda su na određeni način ljudi u našoj zemlji time prezasićeni, pa često čujem komentare: “Dosta nam je ratnih tema”; “Dosta je ratnih filmova” itd. Međutim, ja mislim da mi ustvari nemamo mnogo filmova koji se zaista, ali istinski i dubinski bave ratom u Bosni i Hercegovini. Mnogi od tih filmova ostaju na površini. Sve dok ne počnemo duboko kopati, morat ćemo se baviti ovom temom jer i dalje živimo u svojevrsnoj postratnoj psihozi

HistorijaKultura
BOŠNJACI I NOVOSADSKI DOGOVOR

Na inicijativu redakcije Letopisa Matice srpske 8, 9. i 10. decembra 1954. godine održan je u Novom Sadu sastanak na kome su sudjelovali brojni hrvatski i srpski književnici, profesori i javni radnici. Na tom je sastanku postignut dogovor i doneseni su zaključci o zajedničkoj književnojezičkoj politici u četirima republikama bivše Jugoslavije – Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Dokument sa zaključcima sastanka iz Novog Sada danas se obično naziva Novosadskim dogovorom. Novosadski dogovor postignut je bez prisustva Bošnjaka

DruštvoKultura
NE POSTOJE NERJEŠIVI PROBLEMI, NEGO SAMO NESPOSOBNI LJUDI

Haris Sejdić (40), magistar ekonomije, publicista, sportski radnik i izvršni direktor u firmi “Koteks”, jedan je od mlađih stanovnika Tešnja koji svojim radom i svestranošću pozitivno promovira i utječe na prosperitet ove općine. Njegov je roman vremeplov u kojem čitalac putuje u muku svakodnevice davne prošlosti, u kojoj se čovjek, snagom vjere u pravdu, dobrotu i istinu, uzdiže iz svoje ponižavajuće pozicije, pa i u “teškim i ružnim vremenima” gradi bosansku kuću na četiri vode

142Kultura
Specijalni prilog Stava: KOME BOSNA, TOME DOSTA

Odlučivši se za načelo da pjesnik bude zastupljen s po jednom pjesmom, te da obuhvatimo različite epohe i poetike, napravili smo izbor u koji je uvršteno 39 pjesnika. Duboko smo svjesni da ovaj izbor predstavlja samo skicu za neku sveobuhvatniju antologiju, da je on tek jedan od mogućih i da ni blizu nije konačan. Ipak, on predstavlja rijedak pokušaj da se na jednom mjestu saberu i objave pjesme o našoj zemlji, pa je, stoga, cijenimo to, sasvim prikladan dar da ga našima čitaocima poklanimo za 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

DruštvoKultura
Irfanu Horozoviću dodijeljena nagrada “25. novembar”

- Zahvaljujem organizatorima i žiriju na ovom priznanju. 25. novembar je sutra, to je dan kada smo se moja supruga i ja vjenčali i taj dan je bio subota. Bio je običaj da se vjenčanja obavljaju subotom. Eto vidite i sutra je subota - između ostalog je rekao Horozović nakon čega je nagrađen aplauzom velikog broja zvanica.

DruštvoKultura
ZAVNOBiH je naša svakodnevnica

Bošnjaci su narod koji će i ovoga puta insistirati na pravdi, istinoljubivosti. To ne može ugoroziti tekovine ZAVNOBiH-a, može ih samo učvrstiti. Ali može dovesti u pitanje književnost koja kaže da je „Bosna zemlja mržnje, da je sve što je lijepo i progresivno ovdje stiglo nekim slučajem, da su ga donijeli tuđini jer naši ljudi nisu sposobni za takvo što“. Jer zločini su tek posljednji u nizu koraka koji vode do stratišta. Prvi korak potiče gotovo uvijek iz odnosa koji zajednica ima prema drugom i drugačijem.

DruštvoKultura
Bosna se srcem izgovara i onda kad nam usne zanijeme

Bosna i Hercegovina živi i u entitetu Republika Srpska. Bosna i Hercegovina je jednako i u rodnom mjestu književnika Irfana Horozovića u Banja Luci, i u rodnom mjestu književnika Dževada Karahasana, u Duvnu. Bosna i Hercegovina živi i u Vrbanjcima i Konjević Polju. Bosna i Hercegovina je živa na svakome svome pedlju. Bosna i Hercegovina je živa dok mi u nju vjerujemo.

Kultura
Večeras svečana dodjela književne nagrade “25. novembar” književniku Irfanu Horozoviću
142Kultura
Irfan Horozović, dobitnik književne nagrade “25. novembar”: U književnosti postoji vječita mladost i ona će donijeti svoje voće