Monodrama pokazuje kraljicin životni put popločan mnogim preprekama, kalvariju žene koja nikada nije zaboravila svoje porijeklo i koja se do kraja života uporno borila za očuvanje kraljevstva i bosanskog naroda
Budući da se u državama bivše Jugoslavije 10.000 ljudi i dalje vodi nestalim, te zbog činjenice da za vlasti u zemljama bivše Jugoslavije ovaj problem nikada nije dovoljno aktuelan, ovakve predstave kreiraju jedino preostalo mjesto za iskupljenje, oprost, pokajanje, iskopavanje najdubljih ratnih korijena te konačne istine koja vodi ka duhovnom pročišćenju.
Pod vodstvom književnika Faiza Softića, koji već 15 godina brine o ovom kulturnom segmentu festivala, a koji se tiče kulture s Balkana, održana je dvosatna prezentacija bošnjačke kulture s prostora BiH, Sandžaka i dijaspore. Monodrama „Majka Nuru počesto izgrdi“, u izvedbi glumice Narodnog pozorišta iz Sarajeva, Hasije Borić, bila je centralni dio ovog programa
“Pišem samo o onom što me obuzima, što me uzbuđuje. A mi živimo u takvom vremenu ubrzanog ritma i mnogih apsurdnih dešavanja koja nas ne mogu ostaviti ravnodušnim. Treba progovoriti. Treba zapisati. Treba ostaviti vidan i jasan trag zarad budućih generacija koje će neminovno doći. Nije Stvoritelj predao ključeve svijeta nečastivom; sačuvaj Bože”
Grad i država koji su u proteklom ratu najviše stradali, Sarajevo i Bosna i Hercegovina, postali su najgostoljubljiviji teatarski prostor regije. Osim razmjene glumaca i režisera, što zahtijevaju regionalne koprodukcije, sarajevska i bosanskohercegovačka pozorišta često na svojim scenama postavljaju i tekstove autora iz ostalih država s prostora bivše Jugoslavije. S druge strane, i dalje je rijetkost izvođenje bosanskohercegovačkih tekstova u hrvatskom ili srbijanskom teatru
Abdulah Sidran, “Antologija Sidran: 33 pjesme Abdulaha Sidrana”, JU “Ratkovićeve večeri poezije”, Bijelo Polje, 2017. godine
Rođeni iste godine, umrli u istom gradu, a zauvijek počivaju na manjoj udaljenosti nego je ona između njihovih rodnih gradova, Bosanskog Petrovca i Tuzle, dva ponajveća bošnjačka pisca, Meša Selimović i Skender Kulenović, neiscrpnu inspiraciju pronalazili su u duhovnoj tradiciji islamske kulture i dali nemjerljiv doprinos novijoj bošnjačkoj književnosti
Od osnivanja do danas kroz hor “Gazija” prodefiliralo je preko 100 članova, uglavnom iz Bužima, a dijelom i iz Bosanske Krupe, Velike Kladuše i Cazina. Danas “Gazija” djeluju kao muški hor, organiziran u udruženje koje broji oko 30 članova. Kako se, pored ilahija i kasida, u posljednjih nekoliko godina izvode i sevdalinke, hor “Gazija” promijenio je naziv u Hor duhovne muzike i sevdaha. U periodu postojanja hor “Gazija” ima preko pet stotina nastupa širom Bosne i Hercegovine i inostranstva
Hamza Humo, drug jablanova vitih, vječiti pješak i dugih drumova brat. Sin predaka neznanih, ljubavnik zora ranih i gorkih sudbina svat
Kraj stare i početak nove godine period je sabiranja utisaka i pravljenja predviđanja. Nakon što su kritičari i publika rekli svoje u 2017, ostalo je još da se utvrdi šta nas to očekuje 2018. godine i da se predstave željno iščekujuća ostvarenja.
