Izložbu čini 15 panela koji predstavljaju autore mevluda u Bosni i Hercegovini: Ali-dede Bošnjaka, Sulejmana Čelebija, Saliha Gaševića, Muharema Dizdarevića, Arifa Sarajliju, Safet-bega Bašagića, hafiza Seida Zenunovića, Musu Ćazima Ćatića, Sejfullaha Prohu, Rešada Kadića, Ešrefa Kovačevića i Mustafu Jelovca. Rukopisi i štampana djela ovih autora čuvaju se u fondovima Biblioteke.
Fadila Nura Haver: Tuđa knjiga, Društvo pisaca BiH, Sarajevo, 2020
Imamo različite aktivnosti, a što je najvažnije, čuvamo tradiciju bosanskih muslimana kroz učenje mevluda. U svim našim centralnim džamijama ćemo proučiti mevlud, rekao je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo dr. Abdulgafar ef. Velić
U priopćenju se navodi kako je pisati o ženama sufijama, iza kojih je ostalo vrlo malo pisanih tragova, veoma oskudno i nezahvalno, prije svega prema čitatelju koji bi želio doznati pojedinosti iz njihovih života, a zatim i prema ovim ženama koje su svoje živote proživjele jednostavno i pobožno čineći na svakom svom koraku hajir.
Hor BZK "Preporod" Ilijaš promovirao je spot za numeru "Bošnjak" u aranžmanu Eldina Huseinbegovića i po tekstu Muse Ćazima Ćatića.
Tokom ekskurzije, učenici će posjetiti Vijećnicu i Begovu džamiju, a planirana je posjeta Trebeviću i Vrelu Bosne, saopćila je Služba za protokol i press Kantona Sarajevo.
Velika anketa Stava, u kojoj je učestvovalo 36 pisaca i doktora književnosti, nesumnjivo je pokazala da su Mehmedalija Mak Dizdar, Skender Kulenović i Musa Ćazim Ćatić najpriznatija imena bošnjačkog pjesništva.
Gregory Porter: All Rise (Blue Note, Decca Records France 2020). Ljubav je uvijek u prvom planu, ali Porter zna progovoriti o rasnim razlikama i nepravdama (sjajne pjesme Mister Holland ili Long List of Troubles), u pojedinim trenucima referira se i na nekada popularni filly soul ili, pak, na njemu dragog velikana soul glazbe Stevieja Wondera
Mujo Musagić, Opet će se pisati soneti, Društvo pisaca BiH, Sarajevo, 2020.
U sakralnoj tradiciji ilahija i kasida u Bosni i Hercegovini stoljećima se uče i stihovi Imadeddina Nasimija, azerbejdžanskog pjesnika iz 14. stoljeća. Čuven je njegov tekst Hrku srama i prezira na sebe sam obukao, čija se prva strofa u našim tekijama danas najčešće uči u originalu, a ostatak teksta u prijevodu na bosanski jezik
