U 2020. godini stručni žiri odlučio je jednoglasno da nagrada “25. novembar” za “životno djelo” pripada likovnom umjetniku Halilu Tikveši. Nagrada za “knjigu godine” jednoglasno je dodijeljena profesoru emeritusu Esadu Zgodiću za djelo “Naučnici i upravljanje državom” izdavačke kuće “Slovo bosansko”.
Vjerovatno u Bosni i Hercegovini ne postoji grad koji je toliko puta oslikan kao Počitelj. Ovaj motiv našao se na platnima skoro svih naših najznačajnijih slikara, a posebnu afirmaciju dobio je osnivanjem Međunarodne likovne kolonije koja već preko pedeset godina okuplja umjetničke profesionalce i entuzijaste. Njegovo razaranje ostavilo je traga na umjetnike, pa se poslijeratna likovna produkcija jednim dijelom fokusirala i na ne tako davno ispisane crne stranice počiteljske historije. Poseban doprinos tome dao je naš veliki slikar Džeko Hodžić
Safet Kadić: Hava majka Pridorka, Planjax, Tešanj, 2016.
Kada god spomenem rat i moje iskustvo koje se na bilo koji način veže za ta dešavanja, uvijek se sjetim događaja koji su obilježili moja iskustva. Moje zanimanje za sevdah došlo je kasnije, 1997. godine, dok smo se pripremali za turneju po izbjegličkim kampovima i sirotištima nakon rata
Redžep Nurović, DIKTIRANE PJESME, KR Balkan, Beograd, 2020.
Bruce Springsteen ponovo je pokrenuo preciznu zvučnu mašinu zvanu E Street Band, a da bi snimio svoj 20. studijski album. “Letter To You” iznova potrđuje da se Springsteen ni u poznim godinama ne želi odreći aghije zvane rock’n’roll i da još mnogo toga novog ima reći
Mersad Berber je još 1998. godine započeo dugogodišnji rad na ciklusu „Velika alegorija o Srebrenici“, koju sada možemo (sve do 25. novembra) vidjeti u Galeriji Bosne i Hercegovine. Riječ je o predstavljanju više manjih ciklusa unutar glavnog, odnosno, više manjih priča fokusiranih na nekoliko simboličnih i konkretnih motiva vezanih za Srebrenicu, a koji su inkorporirani u ukupnu viziju o tragediji. To nije slikarstvo o žrtvi, u uobičajnom smislu, već o uzdizanju čovječnosti iznad zločina
Oduševljen njegovim Divanom, Goethe je silno zavolio Hafiza Širazija. I kao što je sebe naspram Molièrea zvao malim čovjekom, tako je smatrao za ludost da sebe uporedo stavi s perzijskim liričarem. Takav sud o Hafizu još je izraženiji ako se sjetimo da Goethe, izuzevši rijetke pojedince, ni o najvećim evropskim veličinama (naprimjer o Danteu, Petrarci, Cervantesu) nije uvijek imao povoljno mišljenje
Predsjednica Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" iz Tuzle koja je i koordinirajuća organizacija Mreže "Uspjeh" Indira Bajramović kazala je da je bitno boriti se za očuvanje romskog jezika jer se na taj način bore i za očuvanje kulture i identiteta Roma. Naroda bogate kulture koji je u BiH pristuan 600 godina.
Amir Talić, Tajnovita šuma Zagaj, Gradska biblioteka Zenica, 2020.
