. Bježeći pred nacističkom pomamom, u New York dolazi Jevrej Alfred Lion i odmah biva zaražen jazzom. Krajem iste godine pridružuje mu se još jedan jevrejski izbjeglica iz Njemačke, fotograf Francis Wolff, koji je također iskazivao strast spram jazza. Nastaje “Blue Note Records”, etiketa na kojoj su pokušavali i uspjeli kaptirati sve promjene u jazzu, bez imalo estetskih posrtaja i ekonomskih kompromisa
Ime je dobio po slavnom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću. Bio je profesor emeritus Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prvi predsjednik P.E.N. Centra BiH, direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu te redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Pisao je romane, eseje iz teatrologije i književne teorije i kritike, putopise, pripovijetke i radiodrame
Postoji ozbiljna ideja i o remakeu ovog filma, a i to će se morati prilagoditi senzibilitetu mladih ljudi. Da je Šiba Krvavac sada živ, siguran sam da bi snimao filmove na način kako to radi Quentin Tarantino”
Nova izdanja Orijentalnog instituta
Zlatko Karač, Alen Žunić; Islamska arhitektura i umjetnost u Hrvatskoj – osmanska i suvremena baština, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2018, 432 stranice, 408 ilustracija, 1.620 bilješki, 1.100 bibliografskih jedinica, dvojezično izdanje (hrvatsko englesko)
Leaving Neverland, SAD / Ujedinjeno Kraljevstvo, 2019; režiser, producent i direktor fotografije: Dan Reed; montaža: Jules Cornell; muzika: Chad Hobson; trajanje: 236 minuta
Režija: Kokan Mladenović, dramaturgija: Vedran Fajković, kostimografija i scenografija: Adisa Vatreš-Selimović, igraju: Emir Hadžihafizbegović (otac Mahmut), Gordana Boban (Sena), Mirsad Tuka (Dino 2), Davor Golubović (Dino 1), Elma Juković (Dolly Bell), Admir Glamočak (Tetak / Cvikeraš), Tatjana Šojić (Tetka), Muhamed Hadžović (Šintor), Sabit Sejdinović (Kerim / Vlado Kliker), Sin Kurt (Midho), Amar Selimović (Rasim Top) i Saša Krmpotić (Kiko Štaka)
“Mislim da smo uspjeli pronaći gotovo sve što postoji od video i audioarhiva o Nedžadu Ibrišimoviću. To je bio ogroman posao i jako sam zahvalan ljudima koji su nam otkrivali snimke za koje nismo ni znali da postoje. Kada smo dobili uvid u arhivsku građu, napravili smo plan o tome ko su ljudi koji bi mogli na najbolji način govoriti o životu i djelu Nedžada Ibrišimovića. Prvi put u mojoj karijeri mi se desilo da su svi koje sam pozvao bili oduševljeni što će učestvovati u toj priči”
“Ovo je prvi biografski film urađen na ovaj način. Iako se u filmu spominju i Ibrišimovićevo slikarstvo i kiparstvo, ipak smo odlučili da fokus stavimo na njegovo književno djelo. Željeli smo da film bude što vjerodostojniji, pa smo uključili ljude koje je Ibrišimović tokom života veoma volio i s njima se družio. Smatrali smo da nam takvi ljudi mogu iz prve ruke govoriti o njemu i kao o čovjeku i kao o umjetniku”, kazala je scenaristica Alema Kazazić
Bertolt Brecht, Kavkaski krug kredom, režija: Paolo Magelli, adaptacija teksta i dramaturgija: Željka Udovičić-Pleština, scenografija: Mirna Ler, kostimografija: Lejla Hodžić, muzika: Arturo Annecchino, dizajn svjetla: Moamer Šaković, Paolo Magelli, producenti: Izudin Bajrović, Ermin Sijamija, Nihad Kreševljaković, Dino Mustafić
