Najveća r'n'r bitka, Fender protiv Les Paula
Amerikanci Leo Fender i Les Paul odlučili su da je rješenje gitara od punog drveta, sposobna generirati čist i prodoran zvuk.
Jazz velikan Manu Dibango umro od zaraze koronavirusom
Dibango je imao nekonvencionalnu karijeru. Primjerice, proveo je nekoliko godina u Obali Slonovače, gdje je dirigirao orkestrom državne televizije. Kao instrumentalist, Manu je svoju zvučnu paletu proširio vibrafonom, marimbom i balafonom. Uživao je u prilagođavanju muzici koja je bila genetski bliska njegovoj. Bio je ljubitelj Kariba, prošao je i reggae fazu ali nije zaboravio svoju ljubav prema jazzu.
Temeljita istraživačica bošnjačke muzičke tradicije
Naka Nikšić rođena je 1979. godine u Novom Pazaru, gdje je završila osnovnu školu. Srednju muziku školu završila je u Prištini, smjer muzičkog izvođača za klavir. Poslije toga upisuje Fakultet umjetnosti na Odsjeku za muzičku umjetnost, smjer klavir. Magistrirala je na smjeru klavira na Univerzitetu u Prištini, kao i na Univerzitetu u Kragujevcu na smjeru za metodiku nastave muzičke kulture. U Turskoj je doktorirala na smjeru za klavir na Univerzitetu u Ankari na državnom konzervatoriju, a na Univerzitetu u Beogradu doktorira na metodici nastave muzičke kulture
Apokalipsa kao naša svakodnevica
Džeko Hodžić rođen je 1950. godine u Godijevu u Bihoru, sjevernom dijelu Crne Gore koji pripada Sandžaku. Umjetničku školu u Peći završava 1970. godine, a 1977. Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu. Održao je više od 60 samostalnih izložbi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, kao i širom Evrope, te oko 400 zajedničkih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je dvanaest nagrada, među kojima su i nagrade Udruženja likovnih umjetnika BiH za crtež, “Grand Prix” ULU-a BiH, Srebrna nagrada Univerziteta Sarajevo, Nagrada grada Wasserburga, Njemačka, Specijalna diploma za razvoj likovne kulture... Petog marta u Sarajevu otvorena je njegova izložba koja je objedinila sva tri dijela čuvene “Apokalipse”, opusa za koji je dobio značajnu podršku likovne kritike u Bosni i Hercegovini. Za Stav govori o ovoj izložbi, kao i o brojnim drugim detaljima i crticama iz života
Pronađen ukradeni Hafizov “Divan”, Sotheby's će ga prodati prvog aprila
Rukopis je posvećen ključnom zaštitniku umjetnosti u središnjoj Aziji iz 15. stoljeća - princu Qara Qoyunlu Piru Budaqu, najstarijem sinu vladara Azerbejdžana i velikog dijela Irana.
Šimo Ešić, književnik: Bosanski jezik za mene je moja kuća i moja majka
“Za mene, na simboličkoj ravni, najvažnije da smo uspjeli sačuvati nešto bosansko u vrijeme kad se sve s tim predznakom nastoji potrati i pobrisati. Izbrisani smo kao stanovnici iz Ustava, pridjev bosanski pobrisan je čak i iz naziva gradova i drugih toponima, uporno nam ga nastoje pobrisati i iz imena jezika, a rade na tome da se pobriše i iz imena domovine. Činim sve da se okupimo oko tog pridjeva, oko onog srcolikog oblika 'naše kuće', da ga učinimo dragim i poželjnim svakom stanovniku naše zemlje, onako kako je to stoljećima bilo”
NA DANAŠNJI DAN: Rođen Alija Nametak
Izopćen iz bosanskohercegovačkog književnog života, novovjekovni Bašeskija – kako Aliju Nametka oslovljavaju neki autori zbog njegove knjige Sarajevski nekrologij – ponovo je počeo objavljivati tek nakon dugogodišnje šutnje (Trava zaboravka 1966. i Tuturuza i šeh Meco 1978), i to u Zagrebu, jer u Bosni i Hercegovini prostora za objavljivanje Nametkovih knjiga tada nije bilo.
Nekima je za pisanje poezije potrebna teorija književnosti, a nekima samo život koji žive
Dovoljno je prolunjati gradovima naše domovine kako biste ustvari primijetili nepodnošljivo sivilo. Svakodnevna rutina obojena bezglavim jurcanjem brani čovjeku da u svoj toj kakofoniji promisli kuda on to ide, zašto baš tu i čemu tolika idolatrija kada govorimo o materiji. Blasfemija je svakako tu, identitet je potkupljen pukim trendom, a patriotizam se smatra za malograđanštinu. Sve ove pojave u meni su izazvale jedan veliki otpor. Da! Možemo reći da književnost predstavlja juriš na vjetrenjače, ali to nas uostalom i održava na životu”
Poezija Ahmeda Kurte: Vidim, vrag je odavno odnio šalu
Stručni žiri odlučio je da nagrada “25. novembar” u kategoriji “mladi pisci” 2020. godine bude dodijeljena Ahmedu Kurti za zbirku pjesama Mrtvi psi. Ahmed Kurto rođen je u Sarajevu 26. 7. 1997. godine. U rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu, a svoje prve literarne radove u formi poezije i proze objavljuje po mnogim internetskim časopisima i portalima. Trenutno živi u Sarajevu, gdje radi u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine i vanredno pohađa studije engleskog jezika i književnosti. Ovo mu je prva književna nagrada.
OBJAVA: Ahmed Kurto dobitnik književne nagrade “25. novembar” za mlade pisce
Književnu nagradu “25. novembar” utemeljio je prije četiri godine sedmični časopis „Stav“ uz visoko pokroviteljstvo člana Predsjedništva BiH i partnerstvo BBI banke. Dosadašnji dobitnici iz oblasti “za životno djelo” bili su književnici Dževad Karahasan (2016), Irfan Horozović (2017), Abdulah Sidran (2018) i Tvrtko Kulenović (2019). Stručni žiri, u sastavu prof. dr. Almir Bašović, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Dijana Hadžizukić, doc. dr. Nehrudin Rebihić, doc. dr. Ena Begović-Sokolija, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof. dr. Sead Šemsović, te glavni urednik časopisa „Stav“ Filip Mursel Begović, od 2019. godine proširio je nagradni fond i kategorije za koje se nagrade dodjeljuju. Stručni žiri odlučio je da se od 2019. godine književna nagrada “25. novembar” dodjeljuje i u kategorijama za “knjigu godine” te “mladi pisci”, o čemu je javnost blagovremeno obaviještena. Konkurs za mlade pisce bio je otvoren do 15. februara 2020, a stručni žiri, kojim u kategoriji mladi pisci predsjedava publicista i književni kritičar te novinar sedmičnika „Stav“ Hamza Ridžal, proglašava pobjednika danas, 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ovim činom sedmičnik „Stav“, uz suorganizatore dodjele nagrade BZK "Preporod" i izdavačku kuću "Dobra knjiga", simbolički spaja dva najvažnija datuma za državnost Bosne i Hercegovine
Strana 10 od 52