Podsjetio je da je firma do sada u BiH investirala više od deset miliona eura. Međutim, važnim smatra i usmjeravanje dobiti u daljnje investicije na prostoru Bosne i Hercegovine koja, kako je rekao, pored kvalifikovane radne snage i strateškog položaja uz samu granicu EU, nudi i niz drugih pogodnosti.
Ključni izazovi danas su održivi razvoj, ekološki razvoj, dužničke krize, špekulativno poslovanje, ekstremno siromaštvo nasuprot ekstremnog bogatstva, nepravedna raspodjela društvene imovine, insistiranje na dobrobiti pojedinca umjesto dobrobiti društva. Ključni izazovi danas su održivi razvoj, ekološki razvoj, dužničke krize, špekulativno poslovanje, ekstremno siromaštvo nasuprot ekstremnog bogatstva, nepravedna raspodjela društvene imovine, insistiranje na dobrobiti pojedinca umjesto dobrobiti društva. Islamski principi daju odgovore na ove izazove
Sedmični list „Stav“ medijski je prijatelj mjesečnog magazina „Visit B&H“ koji već nekoliko godina u dvojezičnom izdanju vrijedno promovira turističke ljepote Bosne i Hercegovine.
Ako se uzme u obzir da se, prema Prijedlogu Zakona, subvencija doprinosa može odnositi i na više od 350.000 radnika, može se očekivati mjesečno izdvajanje oko 100 miliona KM. Također, Vlada priprema i prijedlog izmjena budžeta za 2020. godinu u okviru kojih će se osloboditi značajna sredstva za pomoć privredi. Samo do 16. aprila 2020. godine imamo smanjenje broja zaposlenih za 21.921, na čije se plaće neće obračunavati porezi i doprinosi, te polazeći od prosječnog iznosa doprinosa po radniku iz prethodne godine, imat ćemo smanjenje prihoda samo po ovom osnovu mjesečno za preko 12 miliona KM. Također, prestanak radnog odnosa i slanje otpuštenih radnika na zavode za zapošljavanje koštat će kantonalne zavode za zapošljavanje na mjesečnom nivou oko 8 miliona KM
Virus nam je nametnuo promjene od kojih će se neke vjerovatno i zadržati u društvu i privredi nakon što pandemija prođe. Ne možemo očekivati da će se sve vratiti u “normalu”, jer neće. Na makroekonomskom nivou mnogi ekonomisti predviđaju značajne promjene u poimanju neoliberalnog kapitalizma kakav smo imali do prije mjesec. Međutim, mnogo je važnije ono što se dešava na mikronivou, na nivou preduzeća, svake pojedinačne firme
Mi projiciramo da će globalni rast zabilježiti negativnu stopu u 2020. Ustvari, predviđamo najveći ekonomski pad još od 'Velike depresije'. Tržišta u razvoju kao i zemlje s niskim nivoom prihoda izložene su visokom riziku. Mnoge ove zemlje imaju slabe zdravstvene sisteme i malo sredstava na raspolaganju, što ih čini u opasnoj mjeri izloženim šokovima ponude i potražnje kao i više ograničenim finansijskim uvjetima”
Vlade se pripremaju oporaviti svoje gospodarstvo od krize uzrokovane koronavirusom i trebale bi uložiti u poboljšanje održivosti sistema proizvodnje hrane, kako u društvu, tako i u okruženju. Ovo će zahtjevati nova ulaganja kao i izmjene postojećih subvencija, obradu i brigu o poljoprivrednom zemljištu kako bi ih doveli do stanja plodnosti i usredotočili se na proizvodnju zdrave i pristupačne hrane. Naravno, mora se smanjiti i otpad od hrane.
Nosiocima ekonomske politike na raspolaganju je niz instrumenata djelovanja kojima mogu olakšati ovu situaciju. Manipulacija kursa u Bosni i Hercegovini niti je moguća niti bi donijela ekonomske koristi, kako neki naivno i brzopleto razmišljaju. Moramo svi biti svjesni da bi, kako kažete, manipulacija kursa, a zapravo govorimo o značajnoj devalvaciji, slabljenju kursa KM u odnosu na euro, ne samo bila negacija valutnog odbora nego bi dovela do rasta inflacije, rasta nepovjerenja u bankarski sistem. Stoga bi stanovništvo pretvaralo svoje KM uloge u eure i onda dizalo novac iz banke. To bi bio uvod u valutnu pa onda u bankarsku krizu. Možda su neki zaboravili posljedice inflacije i raspada finansijskog sistema bivše države. A dobar nam primjer posljedica napuštanja valutnog odbora može biti Argentina. U januaru 2002. godine napustili su fiksni tečaj i to je bio uvod u haos, u ogroman rast siromaštva stanovništva i velike gubitke za sve ekonomske subjekte. Trebale su godine da se oporave od tog šoka
Veliki je pritisak na Vladu Federacije BiH. Vrijeme je velikih odluka, a nije lahko donijeti takvu koja će zadovoljiti svakoga i koja će biti najdjelotvornija u ovom trenutku. Neke odluke bit će teške i bolne, kratkoročno, ali će dugoročno dati željene rezultate. Neke će biti logične i jednostavne, javnost će ih prihvatiti s ushićenjem, rezultati će odmah biti vidljivi, ali dugoročno neće donijeti ništa dobro
Kako se bolest virusa korona nesmiljeno širi svijetom, a vlade uvode sve više restriktivnijih mjera, moglo bi se reći da smo ušli u doba “korona-ekonomije”, odnosno globalne ekonomije čiji će razvoj ili zastoj diktirati sposobnost čovječanstva da se suoči s ovim izazovom bez presedana. Naime, uz sve opasnosti globalne zdravstvene katastrofe zbog nemogućnosti velikog broja, čak i najrazvijenijih nacija da se bore s pandemijom, virus korona predstavlja i izazov čovječanstvu da se posveti ekonomskom razvoju baziranom na finansiranju naučnih i tehnoloških dostignuća s ciljem uspješnog savladavanja opasnosti od pandemije
