Iako su odjeci sastanka Zvizdića i Vučića u Beogradu iznimno pozitivni, osim što su Milorada Dodika doveli u stanje očaja, mi ćemo primijetiti i očekivano nepovjerenje Bošnjaka prema ovom susretu. Budući da dobar dio naših medijskih analitičara nikada ne donosi zaključke a da prije toga ne osluhne šta o tome bruji čaršija, stanje nam je opisivo riječima “šta god se uradi, ne valja”.
Treba li vjerovati Aleksandru Vučiću kada govori ono što godi našemu uhu? Treba, ali pod uvjetom da nećemo zaboraviti njegovu izreku “da će za jednog Srbina ubiti sto muslimana”. Bolje bi bilo znati da će za jedan kilometar autoputa ili brze ceste koju izgrade Bošnjaci Srbi izgraditi stotinu kilometara
Mjesto koje je nazvano po Prvom korpusu Armije RBiH ima i simbolično značenje, jer je upravo tu 2. maja 1992. održana jedna od najvažnijih bitaka za Sarajevo kada je zaustavljen napad Jugoslavenske narodne armije u njenom nastojanju da zauzme najvažnije objekte i institucije u glavnom gradu, a u čemu su ih osujetili budući pripadnici Prvog korpusa.
Unsko-sanski kanton u posljednjih nekoliko godina suočava se s problemom odlaska njegovih građana u zemlje Evropske unije. Pored toga, evidentan je i problem slabog nataliteta te se u osnovne i srednje škole upisuje sve manji broj učenika, što rezultira nedostatkom norme kod nekih prosvjetnih radnika. Ako se k tome doda još i spora implementacija novih obrazovnih trendova po uzoru na zapadne zemlje, pitanje perspektive obrazovnog sistema nameće se samo po sebi
Džemal i Hadžera bili su povezani i historijskim kontekstima minulog sistema, Džemal kao personifikacija borca za prava Bošnjaka u okviru SFRJ i Hadžera kao metafora bošnjačke žrtve. Čitaoce ćemo kratko podsjetiti da je Hadžera Ćatović, kasnije Bijedić, sedamdeset i dva dana preživjela u jami Čavkarici 1941. godine bez hrane i vode, okružena leševima najbliže rodbine
Profesor emeritus na Pravnom fakultetu u Sarajevu Mustafa Imamović rodio se u Gradačcu 29. januara 1941, a umro je u Sarajevu 23. januara 2017. godine. Naš časopis objavio je u martu 2015. godine intervju s profesorom Imamovićem u kojem je govorio o Bosni kao (ne)protektoratu, o tome jesu li se Bošnjaci snašli u nezavisnoj Bosni i Hercegovini, o negiranju bosanskog jezika, o pravu na slobodu izjašnjavanja, o velikodržavnim planovima susjeda i o drugim pitanjima za koje u Bosni i Hercegovini nema konačnog odgovora
Iako je od tragedije prošlo skoro deset godina, nikada do kraja nije tačno utvrđeno pod kojim su okolnostima na sarajevskoj Pedijatrijskoj klinici za samo nekoliko dana umrle 24 bebe; iako je obdukcija rađena nad tijelima dviju beba pokazala smrt od sepse, istraga je otvorena, razvlačena i zatvorena bez ikakvih konkretnih nalaza, uz povoljan ishod za tada odgovorne čelnike sarajevskog Kliničkog centra
Agresija na netom međunarodno priznatu državu zatekla ga je usred prvog predsjedničkog mandata, još uvijek pod formalnim i neformalnim sankcijama i otvorenom animozitetu većine zapadnih i arapskih zemalja. Bez obzira na probleme, prepoznao je značaj odbrane Bosne i Hercegovine i principa koje je epitomizirala njezina borba. U tom smislu, a potaknut i mogućnošću da se Iran tako, principijelno, vrati na svjetsku pozornicu, kao predsjednik je pružio svu moguću pomoć
Približava se datum kada fabrika po šesti put ide na prodaju, a na pitanje hoće li je ko kupiti, nema odgovora, iako zaposleni poručuju da ima budućnosti u ovoj tvornici
Mehmet Akif Yaman, direktor kulturnog centra Yunus Emre Enstitüsü – Sarajevo, kazao je da je cilj panela nastaviti informirati javnost s ovih prostora o pokušaju puča u Turskoj, jer je svima poznato prisustvo organizacije FETÖ i u Bosni i Hercegovini. “Oni možda izgledaju bezopasno, međutim, to je tako iz jednog prostog razloga, a to je što oni strpljivo čekaju kada će i ovoj zemlji, kao i Turskoj, nanijeti veliku štetu i kada će je izdati. Turska je, nažalost, imala vrlo bolna iskustva u tom smislu”
