fbpx

Društvo

Ako uskoro pročitate novinsku vijest „razvojačena pripadnica Vojske Republike Ženske pijana pretukla muža i djecu“ znat ćemo da u našem društvu vlada jednakopravnost i da nam je krenulo na bolje. Znat ćete da će tvornice napokon proraditi i da vašu djecu čeka bolja budućnost. U Republici Ženskoj slavit će se Međunarodni dan muškaraca. No, što ako vam na putu za tvornicu iza bandere negdje kod Banja Luke iskoči transvestit u mantilu?

Vodenih mlinova danas u Bihaću ima vrlo malo, a jedini koji je još u funkciji jeste Jotanov mlin. Sagrađen je u 19. stoljeću i udaljen nekoliko kilometara od središta grada. Mlin i njegova okolina isti su kao nekad, ali su se vremena promijenila. Luka Orlić bio je jedan od posljednjih bihaćkih vodeničara koji je naslijedio ovaj porodični posao. Luka je lani umro, pa je brigu o mlinu preuzela Azra Vojić

Mi nismo niotkud došli. Pravoslavni i katolički Bošnjaci izabrali su druge nacionalne identitete, što je njihovo pravo ako to žele. Ali naše je pravo da kažemo da su naši preci Kulin ban, ban Stjepan Kotromanić, kralj Tvrtko I, vojvoda Vlatko Vuković, vojvode Pavlovići, herceg Stjepan Kosača, kraljica Katarina, kralj Stjepan Tomašević. Naše je pravo i historijska činjenica da kažemo da je naš i Gazi Husrev-beg, koji je bio bosanski sin i sultanski unuk

Pa ko je taj ko može odustati od zahtjeva za revizijom presude? To pravo nema ni Bakir Izetbegović ni SDA. Jedino porodice nastradalih mogle bi odustati od tog zahtjeva, i to je pitanje metafizičke odgovornosti. S druge strane, pitanje pravno-krivične odgovornosti Srbije pitanje je istine. Nevjerovatno je da se pitanja metafizičke i moralno-etičke i pravno-krivične odgovornosti za zločin svode na dnevnopolitičku ravan. Najveći pravni stručnjaci svijeta stavljaju svoj životni autoritet pred ogledalo zastupajući Bosnu i Hercegovinu u ponovnom sudskom postupku, i to daje nadu

Zločin je tako neodgovorno suditi Aliji kada ga nema, preselio je. Istina, Alija je oko sebe često okupljao ljude s kojima bi se savjetovao prije donošenja bitnih odluka. I to je bio svojevrstan izraz njegove mudrosti i odgovornosti, to mogu nazvati kružocima korisnim za sve... O “pet mafijaških porodica” govore samo oni u čijim bićima žive karakteri mafijaša. Niko između njih, međutim, ne navodi niti jedno mafijaško ime, porodicu, oslonom na validnu pravosnažnu presudu, osim što naglašava: “priča se”, “iz pouzdanih izvora saznajemo”. Ako ih ima, neka prijave makar jednu takvu “mafijašku porodicu” kako bi legalistički, po zakonu bila sudski procesuirana, pa će se onda “mafijaško klupko” odmotati, svi to istinski želimo

Pred Sudom BiH, izjašnjenjem o krivici, počelo je suđenje za ubistvo zarobljenih vojnika JNA u Velikom parku u Sarajevu 22. aprila 1992. godine. Istraga o ovom slučaju trajala je godinama, a izvjesno je da će i suđenje, zbog najavljenog velikog broja svjedoka i dokaza, trajati također godinama. Dragan Vikić, Jusuf Pušina, Nermin Uzunović i Mladen Čovčić izjasnili su se da nisu krivi

“Agrokor” drži u vlasništvu “Kiseljak” d.o.o. Sarajevo s 81 posto, “Konzum” d.o.o. Sarajevo s 80 posto, zapošljava 4.500 radnika, a preko kupljene mreže “Mercatora” još 1.700, te nepoznat broj radnika u malim firmama koje je preuzeo. Todorić će, ako se želi spasiti, uskoro morati izaći na berzu, odnosno napraviti javnu ponudu dionica ili prodati neku od kompanija kako bi došao do gotovine i izbjegao bankrot

Pokretači inicijative, koji o televiziji kao mediju nemaju pojma, uveliko zaobilaze sve one koji o tome nešto znaju, a dubokoumne rasprave vode s ljudima koji o toj problematici nemaju blage veze, među kojima su u savjetodavnoj misiji, naravno, i neizostavno grobari brojnih, ne samo TV projekata

Dakle, svjesni su činjenice da postupak revizije podržava gotovo čitav bošnjački narod, pa su skontali da nije pametno napadati samu reviziju, već se Radončić odlučio kroz svoje medije projicirati atmosferu krize koju provode srpski političari. Dnevni Avaz je tako u posljednjih desetak dana svaki dan na naslovnici poručivao “kriza”, “kriza”, pa opet “kriza”, i to sve kroz usta srpskih i hrvatskih političara.

Formiranje Centra za pružanje stomatoloških usluga djeci s poteškoćama u razvoju na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu, u kojem usluge besplatno koriste mališani s poteškoćama iz cijele Federacije BiH, rezultat je saradnje Stomatološkog fakulteta u Sarajevu, Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i Udruženja EDUS. Centar je primjer da se poteškoće i birokratske prepreke, koje se u našem društvu često koriste kao izgovor za nerješavanje krucijalnih problema, mogu prevazići kada postoje ljudi koji imaju volju i želju da ih riješe, ljudi koji odgovorno rade svoj posao. Saradnjom zdravstvenih institucija i podrškom nevladinog sektora, riješen je dugogodišnji problem pružanja stomatoloških usluga najosjetljivijoj populaciju u Federaciji, djeci s poteškoćama u razvoju