Donedavno nisam imao nikakvu dilemu o tome gdje bih završio 1941. godine. Znao sam da bih otišao u šumu, da se borim protiv okupatora, ustaša, četnika. Ali da li bih s ovom pameću ipak '41. završio u partizanima, da, ako preživim, budem '45. u streljačkom vodu koji će ubiti nevinog Fadila
Sušić je svojim djelom ispisao granice Bosne
Indonežani na površinama velikim poput polovine fudbalskih terena postave replike Kabe oko kojih traje tromjesečna obuka budućih hadžija. Domaćini u Egiptu kurbane kolju po mahalskim ulicama, a Marokanci na krovovima kuća. Pakistanska vlada svake godine organizira javne pozive pa se buduće hadžije biraju glasanjem
Činjenica je da Smail Balić u našoj javnosti nije zastupljen onako kako bi trebao biti. Posebno se to odnosi na školske nastavne planove i programe, u kojima se bošnjački intelektualci u emigraciji gotovo i ne spominju. Zbog toga je veliki broj onih koji, nažalost, nikada nisu čuli za ovog istaknutog bošnjačkog intelektualca
Mnogo je akcija i podviga iza rahmetli Izeta Nanića i 505. bužimske brigade, a Zijad ističe kako je ona na Brezi 1994. godine bila najbitnija za cijeli Bihaćki okrug: “Da nismo slomili njihovu ofanzivu 'Breza '94', bio bi uništen 5. korpus Armije RBiH. Bilo bi slobodno tih pet srpskih korpusa, što bi znatno promijenilo tok rata ne samo u Bosni i Hercegovini već i u Hrvatskoj, jer smo i njima puno pomogli tom akcijom”
Knjiga Hadž iz Bosne za vrijeme osmanske vladavine autora Aladina Husića bavi se hodočašćem u Meku kao jednom od temeljnih odrednica islamske duhovnosti čiji se kontinuitet može pratiti na bosanskohercegovačkom prostoru još od 16. stoljeća. Za potrebe ove studije, Husić je koristio značajna istraživanja Mehmeda Mujezinovića i Hivzije Hasandedića, ali i arhivsku građu iz Ankare, Istanbula, Dubrovnika, Venecije i Sarajeva. Također, autor se nije ograničio na određene pisane forme već na sve dostupne izvore koji bi mogli biti od koristi za temu, bilo da se radi o putopisu, administrativnim dokumentima ili epitafima. Ova vrijedna studija prva je te vrste koja se bavi fenomenom kontinuiranog hodočašća iz Bosne i Hercegovine u sveti harem, a podaci do kojih je došao Husić predstavljaju značajan iskorak u proučavanju ove teme
U napadu na selo Krnjeuša u ljeto 1941. godine učestvovalo je oko 1.000 ustanika. Tačan broj ubijenih nije utvrđen do danas. Prema istraživanjima Josipa Jurjevića i Ane Došen, čiji su članovi porodica ubijeni u ustanku, došli su do brojke od 240 ubijenih. Među njima, 35 djece do sedam godina, 14 djece od osam do 12 godina i 72 žene
Na desetine akcija i milione eura potrošili su vlasti i građani Barcelone za pomoć Sarajevu. Tragedija Bosanaca i Hercegovaca bila je i njihova tragedija. Barcelona je grad koji je formirao 11. gradski distrikt nazvan Distrikt Sarajevo. Tokom ratnih godina građani Barcelone sakupljali su novac i humanitarnu pomoć za Sarajevo. Svakog ponedjeljka u 20 sati ispred Gradske vijećnice okupljali su se i minutom šutnje protestirali protiv opsade glavnog grada BiH
“Za povratak se nešto davno trebalo uraditi. Napravili su kuće, a ne mogu da se vrate, i to mi je krivo. Ja sam se vratila na svoje, a ne znam kako je njima kada u 12 kvadrata žive ovdje u Tuzli, u Sarajevu ili Srebreniku, a toliku su svoju zemlju ostavili. Ja sam se vratila i ne dam svoju zemlju. Željela bih da se svako vrati na svoje”
Nije ona žuljeve na besposlicama kao Sarajka nabila, već na poslu i muci. Te je jeseni ponosno u avliji isklepla dvadeset metara, zabijajući sjekiru precizno u sočno meso panjeva
