Prijedorčanka Edina Bilajac aktivistkinja je u nevladinim organizacijama koje se bave ljudskim pravima, pravima azilanata i ljudi bez dozvole boravka u Finskoj. Radi kao medicinska sestra i studira političke nauke. Stalni je sudski tumač za bosanski, hrvatski i srpski jezik. Prošle godine ju je Sindikat medicinskih radnika proglasio najboljom medicinskom sestrom u Finskoj
Prije rata je Velika Kladuša bila iznad bosanskohercegovačkog prosjeka, a 2013. godine pala je ispod tog prosjeka. Od 1998. do 2012. godine Velika Kladuša gubila je prosječno godišnje 80 zaposlenih, a u periodu od 2012. do 2016. godine čak 102 zaposlenih godišnje, ističe Ramo Hirkić
Mnogo se zadnjih sedmica govorilo o intervjuu koji je direktorica KCUS-a, prof. dr. Sebija Izetbegović, dala za BHT 1. Uz sve napade i kritike, malo se govorilo o tome šta je ustvari izrečeno, odnosno o sadržaju samog intervjua, kojega u cijelosti predstavljamo
Ujedno je Zlatar i paradigma tzv. bošnjačkog intelektualca zbog kojih Bošnjaci općenito gube povjerenje u našu elitu. Ne samo da je vječni direktor nečega nego je uz kupovinu čarapa za državni novac Zlatar i stranke mijenjao kao čarape. I to je ta paradigma nakaznosti dijela naše tzv. elite koja ne poznaje etičke okvire nego će i politički i identitetarno postati šta god treba s obzirom na vlastitu korist. Sve će to Zlatar pozlatiti, odnosno, dok ima koristi, bit će Bošnjak, dok nema, bit će Bosanac, a more biti i građanin svijeta, desničar, ljevičar, centralni, Evropljanin, Eskim, bit će šta god mu u tom trenutku može osigurati funkciju.
Saudin Cokoja je vjeroučitelj, iznimno aktivan na društvenim mrežama, podučava i predaje u BiH i inostranstvu. Autor je triju knjiga koje je publika dobro prihvatila. U međuvremenu je počeo pisati i četvrtu knjigu posvećenu odgoju duše. Reporter Stava posjetio ga je na njegovom imanju kod Gornjeg Vakufa
“Pogledajte vi bošnjačku kulturu stanovanja. Ako samo uzmete onaj halvat koji vas je sigurno impresionirao, a svakog će impresionirati, i kakav je tu sistem življenja bio. Taj halvat bio je dnevna soba, sva u svjetlu i imala je svoju perspektivu. Vidite uvijek i ko dolazi i ko odlazi, ona ima pogled i na bašču, ima i pogled dolje na grad. Tu su na minderima vazda bili jastuci ugrijani, namješteni, moglo se u njoj i odspavati. Tu je stajala i velika demirlija i, kada bi bilo vrijeme objeda, tu bi se iznesi jelo. Soba je bila multifunkcionalna. Eto, takva je bila ta kultura stanovanja i življenja. Ljepota života”
U Sarajevu (općine Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad) trenutno je 125 džamija, od čega ih je u Starom Gradu 67, u općini Centar 20, u Novom Sarajevu 12 i u Novom Gradu 26. Do 1996. godine u Starom Gradu bile su 62 džamije, u općini Centar bilo ih je 13, u Novom Gradu tri, a u Novom Sarajevu samo dvije
Konačno je nastavljena gradnja novog sjedišta Rijaseta Islamske Zajednice u BiH. Nakon duge potrage, gradnju objekta vrijednog dvanaest miliona maraka finansirat će Republika Turska, odnosno tamošnja Generalna direkcija vakufa. O značaju ove građevine, njezinoj historiji i dugoj i ustrajnoj potrazi za novcem neophodnim za gradnju novog sjedišta za Stav piše direktor vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
Muslimani Velike Britanije, kao i muslimani širom Evrope, mogli bi iz primjera prvih britanskih muslimana naučiti kako se izboriti s predrasudama i kako sačuvati svoju vjeru, a pritom ne ugroziti vlastiti identitet
Šta nam poručuje slučaj Rasima Ćulafića, koji je u Karlovcu držan kao rob, ali i drugi slučajevi modernih “berača pamuka” s prostora BiH? Hrvatski mediji nedvosmisleno su osudili ove slučajeve, ali izbjegavaju primijetiti da je upravo detalj “Bosanca”, kojim su nesretni ljudi etiketirani kao diskvalifikacija, kao simbol nečega manje vrijednog, untermenscha, polučovjeka, ljudske “stoke”, ujedno posljedica kolektivnog doživljaja i stereotipa koji se u Hrvatskoj prvenstveno ispoljava prema Bošnjacima
