Kazazovština je naziv za retoričke figure kojima upotrebom suhoparnog akademskog žargona, zamjenama teza, uvredama i skandaloznim izvalama pokušavate umotati vlastito neznanje, a nerijetko i najobičnije stupidarije, predrasude i ideološku ostrašćenost te ih predstaviti kao legitiman stav ili kritiku.
Irfan Mirza američki je državljanin porijeklom iz Indije. Direktor je u odjelu za istraživanje kompanije “Microsoft”. Njegova veza s Bosnom i Hercegovinom počela je 1992. godine, kada je putem humanitarnih organizacija dostavljao pomoć u našu zemlju. Oženjen je Bosankom porijeklom iz Donjeg Vakufa, s kojom ima troje djece. Autor je knjiga Historija Bosne i Hercegovine i Osnove za razumijevanje genocida u Bosni i Hercegovini. Dobrovoljno radi kao predsjedavajući grupe za obrazovanje pri Bosansko-američkom institutu, u kojem mlade podučava da budu snažni i efektni zastupnici Bosne i Hercegovine i svojih zajednica
“Prijavio sam se na raspisani konkurs za arhitektu, a uz toplu preporuku prof. dr. Hansa Skottea s renomiranog NTNU Univerziteta Trondheim, i dobio posao u struci kao overarhitekt u Odjeljenju za urbanizam i prostorno planiranje komune Røyken, nedaleko od Osla, gdje i živim. Bio sam veoma sretan jer sam i ovdje svojim radovima zadovoljio veoma zahtjevnog poslodavca. S ovog radnog mjesta 2010. godine otišao sam u penziju”, priča rođeni Srebreničanin koji se u egzilu u Norveškoj počeo baviti i karikaturom
Sead Rekić u 3. korpus dolazi krajem 1994. godine, nakon što je godinu dana i šest mjeseci proveo u pritvoru i nakon što je od sarajevskog Vojnog suda oslobođen od teških optužbi da je kao KOS-ovac radio za neprijateljsku stranu. Bio je to vrlo obiman proces koji su montirali u sarajevskoj Službi državne bezbjednosti i temeljen na pravno neodrživoj i nelegalnoj izjavi koja je od Rekića iznuđena nakon najtežeg dvomjesečnog mučenja. O tome smo pisali u prošlim nastavcima ove napete ratne priče, a čini se da je 3. korpus napokon ispunio Rekićeva nadanja o tome kako bi se Armija RBiH trebala boriti protiv neprijatelja. Rekić je zadobiveno povjerenje u 3. korpusu posve opravdao i još jednom u borbi demonstrirao koliko su duboke i nepravedne bile obmane o njegovoj ratnoj ulozi
Ovakva instrumentalizacija nacionalnih udruženja i njihova upotreba kao pričuvnih položaja politički ambicioznih pojedinaca na kojima će uzimati predah između dvaju mandata ne samo što je groteskna zloupotreba zajedničkog narodnog dobra nego i krajnje štetna kompromitacija ovih organizacija.
Udruženje pčelara brendiralo je krajiški kestenov med, a ono što bi trebalo uraditi u narednom periodu jeste dobijanje oznake izvornosti po kojoj bi određene specifičnosti ovog meda bile prepoznatljive i, kao takve, neponovljive na bilo kom drugom području. Potrebno je uložiti više truda radi očuvanja kestenovih šuma kako bi se med dobiven od kestena iz ovog dijela Bosne i Hercegovine proizvodio i u budućnosti, kaže doc. dr. Melisa Oraščanin
Ako pročitamo ovaj Marićkin komentar, nakon što se dobro ismijemo, ne možemo pomisliti ništa drugo nego posumnjati u bilo kakav kredibilitet koji bi Ivana Marić, kao komentatorica dešavanja u lokalnoj sredini, mogla imati.
Iako bi sindikat morao biti nezavisan u svakom pogledu, u slučaju Saveza samostalnih sindikata BiH, ili barem njegovog užeg rukovodstva, to nije tako. Od ranije je poznato da je predsjednik Saveza Ismet Bajramović na strani jedne političke partije, a neki tvrde da je viđen i na političkim skupovima jedne stranke, a čak je i neke aktivnosti Saveza finansirala ta politička partija
Danas oko deset posto stanovništva Višegrada čine Bošnjaci. Grad na istoku Bosne mjesto je u koje se vratilo najviše njegovih prijeratnih stanovnika kada je ovaj dio države u pitanju, oko 1.200 ljudi
Na skupu su sudjelovali prominentni političari i akademski radnici, među kojima i visoki predstavnik Valentin Inzko, Drahoslav Stefanek, šef kancelarije Vijeća Evrope u BiH, Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice, Safet Softić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne Skupštine BiH, Abdulah Skaka, gradonačelnik Sarajeva, Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad, Ibrahim Hadžibajrić, načelnik Općine Stari Grad, te brojni ambasadori u Bosni i Hercegovini. Učesnici okruglog stola bili su Bakir Izetbegović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, İbrahim Kalın, glasnogovornik Predsjedništva Republike Turske i savjetnik predsjednika Erdoğana, Oliver Wittke, član Parlamenta Njemačke, Fahrudin Rizvanbegović, umirovljeni redovni profesor književnosti i bivši ministar obrazovanja FBiH, te Timothy John Winter, dekan Muslimanskog koledža Cambridge
