fbpx

Društvo

Harun Yahya autor je više knjiga i trenutno ima svoj TV kanal, gdje se pojavljuje kao voditelj u više nego bizarnim programima. Dio njegovih sljedbenika tvrdi da se radi o “islamskom učenjaku”, a njegove knjige nose nazive poput Allahovo umijeće stvaranja boja; Sulejman, a.s.; Jusuf, a.s.; Jedan dan muslimana; Mudžize tijela itd. Knjige su mu prevedene na bosanski jezik, a promotor i urednik većine knjiga na našem jeziku bio je upravo Nedžad Latić. Kakve “duhovne vrijednosti” u Yahyi prepoznaju njegovi sljedbenici, a pogotovo Latić, s obzirom na krajnju kontradiktornost njegove pojave, teško je reći

Admir Čavka i Jasmin Spahić, čelnici “Merhameta” u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, tuže jedan drugog sudovima, osporavajući jedan drugom legitimitet; mimo sudskih procesa padaju teške optužbe o nelegalnom trošenju novca, uzimanju donacija, zloupotrebi projekata pomoći povratnicima

Bašićeva ljubav prema usmenoknjiževnoj tradiciji Bošnjaka Sandžaka ogleda se u višedecenijskom radu na prikupljanju raznorodnih vijesti, bilježenju pjesama na terenu te pripremi antologijskih izbora, što je u ukupnoj historiji prikupljanja bošnjačke usmenoknjiževne građe, i ne samo na ovom prostoru, ostao jedan od najustrajnijih primjera pregalaštva

Damir Nikšić, konceptualni umjetnik i (po vlastitim riječima) dezerter po ljudskom i političkom uvjerenju, pogotovo kada je riječ o “kleronacionalističkim” vojskama u koje ubraja i Armiju RBiH, povremeno se konceptualno bavi i modernom historijom.

“U pitanju je jedan trend, svjesna tendencija operativnog mozga u toj medijskoj slici koja razumije da je bh. javnost lahkovjerna, naročito bošnjačka, vjeruje u sve što pročita. Neka živ pročita da je umro, reći će: Možda sam i umro. Ta je lahkovjernost najizraženija kod bošnjačke populacije, to je jedna vrsta nevjerovatne patologije društva”

Pred sami početak rata u Bosni i Hercegovini, srebreničko selo Bulogovina imalo je 37 domaćinstava i gotovo 200 stanovnika. Danas ovo selo ima 13 kuća i jednu porodicu koja stalno živi tu. Ahmo, Muša i Nedim Ademović bili su među prvim bošnjačkim povratnicima na područja općine Srebrenica. Vratili su se 2000. godine

Bilo bi dobro da je problem samo u Radončiću jer Iznogud, nažalost, inkarnira više stvarnih likova istodobno. Bilo ih je još i bit će ih još. To je sudbina velikih stranaka nastalih iz nacionalnih pokreta. Jer, zašto bi poštivao hijerarhiju kada lik halife možeš postati prečacem, izdajom ili spletkom?

“Izazov kojeg mnogi Evropljani imaju s muslimanima ne ogleda se u njihovom stavu da su muslimani barbari, već prije u njihovom strahu od čudesne moći koju islam očito posjeduje. Ustvari, radi se o strahu da i sami ne postanu muslimani. Naslijeđe sekularizma veoma je snažno u Evropi, i tu imate općenito problem s religijom. Mislim da je to skoro svima u Evropi jasno: da Evropa nema problem s islamom, već s religioznošću. U isto vrijeme, Evropljani znaju da još samo islam može nešto ponuditi, da je on zaista živ i vidno prisutan. Zbog toga Evropa ima problem s islamom”

“Probala sam se boriti i štrajkati, ali dadnu mi neku trenutnu materijalnu pomoć, i to je sve. Meni treba trajno rješenje. Probala sam da se obraćam i udruženju žena koje su žrtve rata, s molbom da me uvrste u žrtve jer sam silovana, ne bih li ostvarila neka prava. Ali, oni nisu u mogućnosti da rješavaju moj status. Nikome više ne trebam, a dala sam ovoj državi svoju mladost i najbolje godine života”

Meksiko je multikulturalna država u kojoj živi mnogo stranaca i Meksikanci su, generalno govoreći, pozitivno raspoloženi prema svim strancima koji iz raznih razloga dođu u Meksiko. Meksiko je divna država i ljudi su veoma ljubazni i veseli. Klima je prijatna, meksička kuhinja je jedna od najboljih na svijetu i Meksikanci imaju fine običaje. Zbog svega toga, u Meksiku se osjećamo kao kod kuće, kaže Javor Sliško