Nije Kazaz potpisao peticiju zbog toga što je tek nedavno i sam intelektualno sazrio za Avazovog filozofa već zato što time brani vlastitu poziciju i mjesto na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Osjeća Kazaz, u dubini duše sklone zlu, da su njegovi prijestupi višestruko opasniji od Vlaisavljevićevih i da se njegova stolica žešće trese od Ugine, a nije to zbog pijanstva.
Komisija Vlade USK utvrdila je da je došlo do izmjena kada je riječ o osnivaču “spornog” obrazovnog subjekta u Bihaću. Prva izmjena urađena je u aprilu 2016. godine, kada se kao osnivač navodi pet fizičkih lica. U novembru iste godine, prema rješenju suda u Sarajevu, naveden je novi osnivač – firma sa sjedištem u SAD. Rješenjem se iz naziva subjekta u potpunosti izbacuje dio na turskom jeziku i upisuje novi naziv – “Bosna Sema” obrazovne institucije
Zamislite ljudsku gromadu i alima Kasima efendiju Dobraču, idejnog tvorca sarajevske rezolucije o osudi ustaških zločina, uhapšenog u ahmediji i džubetu i kao takvog poniženog na način da po cijeli dan nosi kante ljudskog izmeta po krugu zeničkog kazamata. U džubetu i ahmediji
Koji je sad pravopis validan: stari ili novi Halilovićev pravopis? Kako ćemo to znati i ko o tome odlučuje? Sam Halilović ili neko drugi? Šta će se sad učiti u školi? Osim toga: Da li je neko ovlastio Halilovića da upravo on piše novi pravopis i šta ako neko drugi, neko od njegovih kolegica ili kolega, ili možda neko iz drugog kantona, napiše knjigu i nazove je Pravopis bosanskog jezika, a da se pri tome taj pravopis razlikuje od Halilovićevog? Koji onda pravopis gdje i od kada važi
Lejla kaže da je njena životna misija pomoći ljudima da spoznaju ono što uistinu jesu i da ponude najbolje od sebe za dobrobit cijelog društva. Poziv kojim se trenutno bavi bio je pokretač velike pozitivne promjene u njenom životu, te je zbog toga motivacijsko govorništvo postalo dio njene svakodnevice
Svi koji su poznavali ministra Ljubijankića sjećaju ga se kao vrijednog i poštenog čovjeka, izvanrednog liječnika specijaliste, velikog humaniste i patriote, vrsnog muzičara i kompozitora. Bio je uspješan političar i diplomata, jedan od najuglednijih političara iz Bosanske krajine nakon raspada SFR Jugoslavije. Ispisao je zlatne stranice bosanskohercegovačke diplomacije u najtežim vremenima za Bosnu i Hercegovinu. Bivša britanska premijerka Margaret Thatcher, nakon vijesti o pogibiji dr. Ljubijankića, između ostalog, rekla je: “Smrt Irfana Ljubijankića više je od tragedije”
Početkom ovog mjeseca general Nehru Ganić optužen je za ratni zločin u ilijaškom selu Čemerno. Prema optužnici, Ganić je znao za napad na selo Čemerno, kojem je cilj bio progon stanovništva srpske nacionalnosti, i to ubistvima, kao i uništavanjem i paljenjem imovine i objekata. Ganiću se na teret stavlja to što kao komandant štaba TO Breza nije spriječio počinjenje zločina, niti je poduzeo mjere da se procesuiraju i kazne počinioci
“Mi smo prvi projekt u Bosni i Hercegovini koji se bavi proizvodnjom edukativno didaktičkih pomagala za djecu, da uče o našoj vjeri kroz igru”, kaže Merima Bejtagić Makić, ističući da proizvodi “Albabi” nisu čarobni štapić nego pomagala koja će pomoći roditeljima, učiteljima i drugim odgajateljima
U prostorijama “Göteborgs Litteraturhus” održana je, u organizaciji Saveza logoraša BiH u Švedskoj, promocija knjige Zločin s predumišljajem – 197 dana u logorima Omarska i Manjača autora Nijaza Mujkanovića. Autor u knjizi, u četiri poglavlja, hronološki opisuje događaje na području Kozarca, od srpskog preuzimanja vlasti u Prijedoru 30. aprila 1992. do dana kada je pušten iz zatočeništva logora Manjače, te prvih dana izbjeglištva. Detaljno u prvom poglavlju opisuje period od preuzimanja vlasti u Prijedoru do napada srpskih snaga na Kozarac 24. maja 1992. Drugo i treće poglavlje odnose se na dane zatočeništva u logoru Omarska, koji napušta kao posljednji zatočenik, te zatočeništva na Manjači. Fokus je u posljednjem poglavlju na periodu u izbjeglištvu, nakon što je, poslije 197 dana, preživio torture obaju logora
Kahve ili kahvečajnice glavni su ugostiteljski objekti u kojima se ljudi u Novom Pazaru sastaju, druže, razmjenjuju informacije i sklapaju prijateljstva i poslove. Kroz historiju su kahvečajnice zamjenjivale i ulogu nekih institucija u kojima su se donosile važne političke odluke. U njima se uvijek sve čuje i sazna, i danas, čak prije nego što se nešto pojavi na internetu
