fbpx

Društvo

Vijećnik u Bošnjačkom nacionalnom vijeću, docent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i autor udžbenika na bosanskom jeziku u Sandžaku prof. dr. Sead Šemsović ocijenio je na skupu u Novom Pazaru da obrazovanje na bosanskom jeziku oblikuje kulturni, obrazovni, vjerski i nacionalni identitet Bošnjaka

U ovakvim igricama nema kompjuterskih pomagala, jedini oslonac učesnicima jesu njihov mozak, znanja iz matematike, logike, sposobnosti primjećivanja i povezivanja. Pored mogućnosti da zaborave na svakodnevicu i da zarone u novu realnost, igrači dobijaju priliku da se dožive u drugačijim ulogama i potpuno novim okolnostima u kojima se inače ne bi našli

Mora se priznati da je Nacrt manjkav i da ga treba doraditi, ali daleko od toga da treba biti odbačen. Svako ko studira ili je studirao na Univerzitetu Sarajevo svjestan je da je normiranje ponašanja studenata i profesora neophodno. Činjenica je da ima profesora koji pijani dolaze na predavanja, koji piju na fakultetima, profesora koji uzimaju mito i studenata koji ga daju (makar to bila čokolada “Milka”), studenata koji na predavanja i vježbe dolaze u šorcevima, studentica koje dolaze u odjeći koja više priliči “Zvezdama Granda”

Kao da se zaboravilo da je navijanje za fudbalsku reprezentaciju ujedno i čin kolektivne nacionalne identifikacije. U Hercegovini se takva vrsta identifikacije tih dana provodila psovanjem države, pozivanjem na ustaštvo i klanje Bošnjaka. S time se ne može identificirati niko na svijetu, niko imalo pristojan i čovjekoljubiv. No, neko se dosjetio da ovi bosanski Hrvati nisu isto što i Hrvati u Hrvatskoj jer su oni hercegovački kao divljaci, a ovi u Hrvatskoj su kao gospoda.

Novinari iz Evrope, Afrike i Azije pozvani su u Tursku na obilježavanje godišnjice od neuspjelog vojnog puča prije dvije godine. Te je noći u sukobu pučista pod komandom terorističke organizacije FETÖ, na čijem je čelu Fethullah Gülen, poginula 251 osoba, a ranjeno više od 2.000 hrabrih turskih građana. Povodom druge godišnjice od neuspjelog vojnog udara, u Turskoj je organiziran niz manifestacija kojima se obilježava godišnjica ovog izuzetnog događaja u historiji ne samo Turske već i u historiji demokratije. Centralna manifestacija sjećanja održana je 15. jula u Istanbulu, uz velike mjere sigurnosti, na bosforskom mostu, preimonovanom u Most šehida. Ovu značajnu godišnjicu ispratio je i reporter Stava

Prvi predsjednik Kipra arhiepiskop Makarios, koji je pokušavao balansirati između enosista i zahtjeva za većom autonomijom turskih Kiprana, postao je smetnja prvima. U julu 1974. godine državnim udarom zbačen je s vlasti. Spasio se bijegom u britansku vojnu bazu. Na njegovo mjesto, kao marioneta grčke vojne hunte, postavljen je poznati iredentist Nikos Sampson, s jasnim ciljem aneksije Kipra od strane Grčke. Naravno, “čekić za Turke”, kako je glasio Sampsonov nadimak, odmah je startovao i pogrome turskih Kiprana.