Fadil Turković posthumno je dobio nekoliko priznanja. Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona odlikovalo ga je Zlatnom policijskom značkom, koja se vrednuje kao najveće priznanje, “Zlatni ljiljan”. Odlikovan je kada i rahmetli Hajrudin Mešić, heroj oslobodilačkog rata. No, porodicu Turković najviše boli to što “Zlatnog ljiljana” nije dobio od Armije Republike Bosne i Hercegovine
“Edicija Bošnjaci” naučno-istraživački je projekt koji se priprema povodom 25. godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 28. septembra 1993. u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Inicijator projekta jeste sedmičnik Stav (medijska kuća “Simurg Media”) i Internacionalni univerzitet u Sarajevu.
Oni koji su već odavno migrirali odavde sada budzašto prodaju kuće i vikendice koje skoro da više niko i neće. Osim pokoji migrant koji, idući prema granici s Hrvatskom, svrati i prenoći u nekoj od njih. Uzme hrane i garderobe ako pronađe. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, ovo selo našlo se na udaru srpskih snaga na čijem je udaru konstantno bilo sve do jeseni 1994. godine, kada su okupirali župu i napravili od nje pravu pustoš. Pusto i pomalo otužnog izgleda, naselje Zavalje oživi tek nekoliko puta godišnje na blagdan Velike Gospe, Uskrs i Božić, a onda se opet vrati svojoj sivoj svakodnevici u kojoj nema omladine, niti se čuje dječija vika
Radončićevi jurišnici su u cunamiju kanti, četki i ljepila prelijepili mural postavljen u čast žrtvama Mostara i Srebrenice. Osim što je ogavno na takvim mjestima sjećanja lijepiti plakate, takav je akt i nezakonit jer su jasno određena mjesta na kojima se može javno oglašavati. O tome da je izazvao zgražanje stanovnika ovog mostarskog naselja, suvišno nje i govoriti.
: Oko pet hiljada vojnika s područja Srebrenice služilo je u Prvom svjetskom ratu. Poginulo ih je hiljadu. Podaci o njima mogu se pronaći u Državnoj biblioteci Austrije. Oni koji su se vratili s ratišta pričali su o ratnim danima, stradanju, teškim trenucima, bitkama i zarobljavanju. Stotinu godina poslije, još se u srebreničkim selima pričaju nevjerovatne priče o povratnicima iz Prvog svjetskog rata
Časopis je zamišljen da se pojavljuje u četiri sveske i četiri broja u toku godine kako bi mogao da prati sva aktuelna dešavanja. I zaista je u prvih deset godina svog izlaženja zadovoljio primarnu namjenu, da informira raznoliku publiku o svim važnim segmentima koji su važni za Bošnjake. U ovih prvih deset godina smo donosili ozbiljne naučno-istraživačke radove, književne uratke bošnjačkih klasika, kanonskih pisaca, preko recentne književnosti i mladih pisaca, potom tekstova iz oblasti historije, historije književnosti”
Svaki slobodan sahat vremena prilikom svake moje posjete Zagrebu provodim na Mirogoju. Tako i danas, ovog lijepog augustovskog četvrtka. Prošetam u tišini do rahmetli dida Hasana, uzdahnem, zikrim okružen obiteljskim katoličkim grobnicama uglavnom, a onda obiđem cijelo groblje zastajkujući tu i tamo i uzimajući ibreta o vrijeme i mjesto na koje zastanem i ljude čija su imena uklesana u manja ili veća grobna uzglavlja
: “Ovo je vrijeme vukova – i treba biti spreman na vukove. Ovo je vrijeme bura – i moramo biti spremni da podignemo zidove i napravimo brane. Ovo je vrijeme turbulencija i zemljotresa – i moramo biti spremni na sve i da nas ništa ne može iznenaditi. Ne smijemo doći u situaciju da budemo nespremni kako nam se ne bi neki novi zulum dogodio”
Arapske vođe u Zaljevskim zemljama znaju da je potrebno muslimansko jedinstvo i u politici, i u ekonomiji, i u vjerskim pitanjima. Pošto su nacionalnosti, rase i klase u islamu sporedne, onda to ne mora biti Arap naravno. Ipak, djeluje kao da nekim arapskim vođama smeta ako to nije Arap. Jedini koji trenutno na političkom planu nešto pokušava uraditi na obnavljanju muslimanskog jedinstva jeste turski predsjednik Erdoǧan, ali mu neke arapske vođe to ne odobravaju
Evidentno je kako i školska djeca, još u najnižim uzrastima, nerijetko psuju, a – svjedočio sam tome u nekoliko navrata – ponekad u tome uživaju i punu roditeljsku podršku. Slušao sam oca koji ponosito komentira: “Jeste li čuli kako babin sin zna lanut'”
