Na današnji dan 1879. godine u Mostaru se rodio Osman Đikić, poznati bosanskohercegovački pjesnik, pisac, dramatičar, javni i društveni radnik. Umro je u Mostaru 30. marta 1912. godine a Stav, povodom obljetnice Đikićevog rođenja, objavljuje zapis Alije Nametka objavljen u knjizi "Sarajevski nekrologij"
U ovom trenutku u kampu Ušivak smješteno je 550 ljudi. Borave u kontejnerima za stanovanje i u velikom šatoru koji ima grijanje, tako da su osigurani neophodni uvjeti za prezimljavanje. U kampu je i veliki hangar u kojem su smješteni ljudi u procesu predregistracije. Oni koji tek dođu i ne završe registraciju u toku dan-dva smještaju se u taj veliki hangar koji ima unutrašnje šatore i sistem grijanja. Istina, ispod Igmana je hladno, ali u kampu zima ipak nije problem
Ćamil je skončao na tragičan način, ali, družeći se s knjigama, nije živio u paklu, čitajući – nije bio u zatvoru. Ubilo ga je auto, da li je to bila nesreća i gdje je završio vozač? Ostat će nedorečeno. Ali, u “apsu”, u Srebreniku, završili su i Shakespeare, i Byron, i Schiller, i Tolstoj, i Borges i mnogi drugi. Srebrenik se od tada s njima druži – i oni stoje rame uz rame s Musom, Makom, Mešom, Skenderom, Zukom, Dervišom... i čekaju da ih koji zaljubljenik barem na tren oslobodi
Strahovita je snaga zaborava! Čim sam saznao za postojanje tunela (ljeta 1993. godine), krenuo sam u sređivanje dozvola da iziđem na slobodne teritorije, dokle mi bude dopušteno, da svojim očima vidim rađanje jedne narodne vojske, da opišem to što vidim, da ta buduća vojska vidi svog “narodnog” pjesnika, s obostranom nadom da će možda od tog susreta i njemu i njima biti ljepše i lakše. Pamtim da smo preko Igmana “putovali” punih sedam dana. – Ali da nije urađena TV reportaža (s Mirzom Huskićem), da nisu urađeni ovi zapisi, sve bi požderala zvijer zaborava. Data u ovim zapisima, živa, neposredna historija pokazuje svoju žilavost i činjenicu da su se mnogi od naših današnjih problema koprcali u povijesnoj bešici već tih dana i godina. Hvala redakciji Stava što je prepoznala gotovo zaboravljenu životnost i živopisnost ovih zapisa. I oni su dio naše historije
Branko Studen imat će pred Sudom BiH priliku odgovarati o svojoj i ulozi svojih potčinjenih u zločinima počinjenim u Zvorniku, ali i ostalim dijelovima BiH tokom agresije. U nekoliko je već navrata davao iskaz kao svjedok, ovog će puta, izvjesno je, to morati uraditi kao optuženi. Iako će njegova odbrana pokušati da ga odbrani tvrdeći kako je dementan, oni koji ga poznaju kažu kako je to samo pretvaranje, te da Studen vrlo dobro zna sve detalje akcija koje su protiv zvorničkih Bošnjaka poduzimali pripadnici vojnih i policijskih formacija Republike Srpske
Strahovita je snaga zaborava! Čim sam saznao za postojanje tunela (ljeta 1993. godine), krenuo sam u sređivanje dozvola da iziđem na slobodne teritorije, dokle mi bude dopušteno, da svojim očima vidim rađanje jedne narodne vojske, da opišem to što vidim, da ta buduća vojska vidi svog “narodnog” pjesnika, s obostranom nadom da će možda od tog susreta i njemu i njima biti ljepše i lakše. Pamtim da smo preko Igmana “putovali” punih sedam dana. – Ali da nije urađena TV reportaža (s Mirzom Huskićem), da nisu urađeni ovi zapisi, sve bi požderala zvijer zaborava. Data u ovim zapisima, živa, neposredna historija pokazuje svoju žilavost i činjenicu da su se mnogi od naših današnjih problema koprcali u povijesnoj bešici već tih dana i godina. Hvala redakciji Stava što je prepoznala gotovo zaboravljenu životnost i živopisnost ovih zapisa. I oni su dio naše historije
Da bi neko dobio dozvolu za oružje, mora donijeti, kako stoji u Zakonu, “potvrdu o položenom ispitu o raspolaganju tehničkim znanjima za pravilno rukovanje oružjem, koju izdaje sportska streljačka, odnosno druga organizacija ili ustanova koja ima registrirano sjedište na području Kantona Sarajevo i ispunjava propisane uvjete za provođenje obuke i posjeduje odobrenje nadležnog ministarstva”
Na svu sreću, kada je riječ o Bošnjacima, izbor nije bio lahak, upravo zato jer značajnika iz raznih oblasti nije nedostajalo te je ovaj izbor časkom dosegao dvjestotinjak, pa i tristotinjak imena koja su zatim teškom mukom selekcionirana
Da bi se naglasio kontinuitet borbe jednog naroda za vlastitu slobodu, kao posebnu kategoriju, smatramo s pravom, uveli smo narodne heroje Bošnjake iz Drugog svjetskog rata, kao i one iz perioda odbrane Bosne i Hercegovine od agresije od 1992. do 1995. godine. S tim da treba naglasiti da je potonji period još nedovoljno istražen i da ćemo u narednim godinama imati potpuniju sliku o herojima koji su odbranili nezavisnost Bosne i Hercegovine.
Nova godina simbolično predstavlja obnavljanje života, a običaji vezani za taj dan vuku korijene još iz daleke prošlosti. Slavljenje odlaska stare i dolaska nove godine je kulturni i društveni događaj u skoro svim dijelovima svijeta.
