fbpx

Društvo

“Turisti, pa i stanovnici drugih gradova iz Bosne i Hercegovine u najvećem broju slučajeva imaju predstavu o Sarajevu kao mjestu na kojem se spaja Istok sa Zapadom, odnosno Evropa i Orijent. U tome nema ništa pogrešno ili loše, jer je ovaj grad izgradio svoj prepoznatljivi ugled u svijetu. Na temelju toga i razumijemo da je to prva stvar koja asocira strane posjetioce kada im se spomene Sarajevo. Međutim, željeli smo pokazati da historiju sarajevskog kraja i njegovo kulturno-historijsko naslijeđe ne čini samo ostavština iz srednjeg vijeka ili osmanskog i austrougarskog perioda uprave već pokazati da su civilizacijske vrijednosti postojale mnogo ranije”, kazao je Edin Veletovac, koji je s Amrom Šačić-Beća autor ovog vodiča

Da ideja bosanstva koju promovira knjiga Aličehića i Galešića nije tek nadidentitet svih ljudi koji žive u BiH, već alternativa postojećim identitetima, objasnio je i Aličehić. On je kazao da knjiga čiji je koautor nije naučni rad, već je rezultat razgovora dvojice prijatelja. Knjigu je iskreno nazvao Bosanstvom za glupe. Vrlo precizno određenje, složit ćemo se s autorom i pohvaliti njegovu iskrenost. Rusmir Mahmutćehajić o osmanskoj i austrougarskoj vlasti na Balkanu razmišlja kroz pojam tiranije, a o velikosrpskoj i velikohrvatskoj ideji kroz pojam oslobođenja

Mediji, bar oni koji za sebe kažu da su bosanskohercegovački, trebali bi pisati i promovirati pozitivne priče, kojih ima u Srebrenici. Naravno, treba pisati i o negativnim pojavama i događajima, ali uporno se truditi da sve bude negativno nanosi štetu običnom čovjeku koji nastoji živjeti u Srebrenici, a svoju kuću ispuniti srećom i osmijehom. 

U životu sam napravio pet stotina mlinova za žito, točkove za vodene mlinove, potočare. U vrijeme mog oca ni struje nije bilo. Bušilo se ručno, probijalo čekićem i duršlagom rupe pravile, nitovalo se, al' se služilo i živjelo se. Nije postojalo nešto što se nije moglo odraditi. Da se sada mehanizujem i modernizujem, nemam otkud, a niti imam potrebe za tim. Iz ovog zanata iškolovao sam tri sina, Almira, ekonomistu zaposlenog u banci, Adnana, koji je na doktorskim studijama u Beču iz geodezije, i Ajdina, koji je prije nekoliko godina doktorirao matematiku na Bečkom univerzitetu, a trenutno radi na Evropskom univerzitetu u Bukureštu. Ovaj posao izumire i njime se više niko ne bavi”

Vakifi su pripadali svim slojevima društva od sultana, paša i vezira, aga i begova, uleme, do trgovaca, zanatlija i zemljoradnika. Među vakifima bio je veliki broj žena. Svi su se trudili da ostave što trajnije djelo, što ljepšu zadužbinu. Džamije su gradili od klesanog kamena, ukrašene i nagizdane, s munarama poput nebeskih pisaljki, a vlastite kuće od ćerpiča. Ljudi su vakufili ono najbolje što su imali

U nekropoli stećaka u mjestu Ursule kod Sjenice postoje primjerci “kamenih spavača” s istim onim astralnim motivima koji se pojavljuju na stećcima u Bosni i Hercegovini i ostalim područjima, predočava arheolog i istraživač iz Sjenice Mustafa Baltić i naglašava da u Sandžaku postoji na hiljade stećaka, što je dokaz postojanja srednjovjekovne bosanske države na tom području. Prema zaključku Baltića, stećci koji se nalaze na području Sandžaka ne mogu se i neće zanemariti kao tema u historiografiji zbog činjenice da se radi o istim spomenicima kakve je moguće sresti u istočnoj Hercegovini

U blizini kugli i lokalno je izletište, posebno atraktivno u proljetnim danima kada tuda teče snažan potok. Na udaljenosti od stotinjak metara jeste i jedan lijep vodopad. U Planinarskom društvu “Velika Kladuša” nadaju se da će lokalitet na kojem su ove kugle pronađene jednog dana postati zaštićeno područje s odlikama spomenika prirode. Svjesni su da bi tek tada sve moglo postati turističkom atrakcijom kako Velike Kladuše, tako i cijele Krajine