fbpx
  • Društvo
    • (Page 178)

Društvo

233DruštvoSANDŽAK
Selam, majko, odoh ja u Njemačku

Istraživanja javnosti kažu da praktično svaki drugi mladi Bošnjak iz Sandžaka želi ići na Zapad. Perspektivu u Sandžaku, i pored svih hvala za zdravu hranu i netaknutu prirodu, vidi sve manji broj onih koji sada daleko lakše nego njihovi preci i potpuno odlučnije mogu napustiti svoja rodna mjesta. Da li ćemo u godinama koje su pred nama svi ponovo biti zajedno u Njemačkoj ili nekoj drugoj zapadnoj zemlji, ostaje da se vidi. Ono što brojke govore jeste da nas je u Sandžaku sve manje

233Društvo
Postoje neke skupine unutar našeg naroda koje kao da su zastale u razvoju

Oni će vam rado govoriti o srednjovjekovnoj Bosni, o Crkvi bosanskoj, o bogumilima, patarenima, bošnjačkom inatu, o stećcima, o tome kako su Bošnjaci, kao evropski narod, svoje narodno ime nosili i prije nego su postali muslimani, kada su kao pripadnici Crkve bosanske proglašavani hereticima i proganjani i s istoka i sa zapada, i tu će zastati. Kao da se poslije dolaska Osmanlija nije dešavalo ništa... Naravno, postoje i oni Bošnjaci koji smatraju da smo mi kao narod nastali tek nakon prihvatanja islama. Ja, hvala Bogu, nemam nikakav kompleks

233Društvo
Preko crtanih filmova i igračaka do dječijih umova

Poznati crtani film My Little Pony: Friendship is Magic prije dva mjeseca u svojoj novoj epizodi uveo je likove koji predstavljaju istospolni par. Među likovima pojavljuje se mali poni Scootaloo, koji ima tetku Holiday i tetka, odnosno još jednu tetku Lofty. Na ovaj način istospolni brakovi pokušavaju se djeci predstaviti kao nešto što je svakodnevno i prihvatljivo

234Društvo
OSMA PROGEJ OFANZIVA

Valter je homoseksualce aktivno progonio sve do 1951, a muška homoseksualnost dekriminalizirana je tek 1977. godine, i to u Hrvatskoj, Sloveniji, Vojvodini i Crnoj Gori. Dakle, ne i u Bosni i Hercegovini. Homoseksualni odnosi na ovim su prostorima kažnjavani još od 1852. godine.

233Društvo
Jedno hadžsko putovanje: Od “Odazivam ti se” do “Zvao bih te”

I ovo zemaljsko srce – Kjaba – sasvim očevidno usisava nečistu krv koja dolazi iz svih krajeva tijela i ispumpava čistu te je vraća u te najudaljenije krajeve. Hadžom očišćeni, hadžije se vraćaju poput čistog krvnog sadržaja u svoja mjesta kako bi svaki dio tijela ummeta bio što zdraviji. Kao i kod ljudske krvi, očišćenje nije dovoljno, krv treba sadržavati hranljivost, što bi u ovom slučaju vjerovatno predstavljali moral i bogobojaznost

234Društvo
Hrvatski pisac Josip Mlakić i bošnjački “turski grijeh”

Ako je autor mislio da će gomilanjem turcizama i leksema karakterističnih za bosanski jezik s kraja 19. stoljeća vjerno dočarati svijet koji opisuje, onda je mogao naprosto praviti rječnik karakteristične leksike bosanskog jezika s kraja 19. stoljeća, a ne pisati ideološke konstrukcije koje HAZU prepoznaje kao umjetnička djela.

233Društvo
Sabira Mićanović, učiteljica života

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu neumorno je podučavala tada novu generaciju prvačića, a poslije genocida u Srebrenici radila je s majkama i učenicima koji su kamionima deportirani na Dubrave kod Tuzle. Rad s djecom pomogao joj je da prevaziđe tugu uslijed pogibije muža i smrti roditelja

233DruštvoHistorija
Istinita priča o Fočaku Oskaru Kušteku

Oskar je sa školskom torbom na ramenu išao iza neke žene. U Aladžanskom parku naletjeli su na pijanog srpskog vojnika. Jednim pokretom ruke vojnik je oborio ženu na zemlju, izvukao kamu i preko vrata povukao liniju. Krv je šiknula. Žena je samo zapraćakala nogama, kao riba perajima na suhom. I ispustila dušu. Oskar se u mislima i tijelu zaledio. Vidio je ovu sliku ispred sebe, ali mu ona zaledila misli. Sav se ukočio. Takvog, kakav je, misli nisu tjerale na bijeg. Vojnik je ustao, prišao školarcu, svjedoku svog zločina i oborio na zemlju

Društvo
TUZLANSKA TURBETA: Nedostaje činjenica, ali zato ne fali nadrealnih priča
233DruštvoHistorija
U izbjegličkom logoru “Alipašin most” ubijeno je više od 200 osoba

U operaciji “Ratweek – Nedelja pacova” cilj napada u Sarajevu bila je pretovarna željeznička stanica “Alipašin most”, važno željezničko čvorište, pri čemu je 8. septembra 1944. godine stradao logor s mnogim njegovim žiteljima, najvećim dijelom bošnjačkim izbjeglicama iz istočne Bosne. Broj ukopanih u zajedničkoj grobnici bio je približno 200, dok se za 66 navodi da su izgorjeli, kao i da je jedan broj ljudi raznesen u eksploziji