fbpx

Društvo

Pored uobičajene patologije nostalgije kao žala za mladošću, primjetna je i ova maliciozna dimenzija, kada se demonizacijom sadašnjosti i uljepšavanjem prošlosti pokušava vratiti točak vremena, spriječiti ulazak kapitala i svesti Sarajevo ponovo na periferiju “regiona”, uspavanu provinciju u kojoj svako zna svakoga, i hermetički ga izolirati od onih tokova i trendova koji se ne mogu kontrolirati.

“Dužnost nam je da svoj politički utjecaj koji imamo u lokalnim općinama i gradovima stavimo na raspolaganje domovini, a sve u cilju njenog jačanja. Raduje me da je dosta bošnjačkih i bosanskohercegovačkih političara u Norveškoj zainteresirano za međusobno povezivanje, a nadam se da će naš put slijediti i ostali političari naših korijena širom Evrope. Zbog naše historije, tradicije, genocida koji smo preživjeli, moramo biti ujedinjeni i povezani kako nam se slične stvari u budućnosti ne bi ponovile”

Na potpuno isti način na koji se to radi u Stocu povodom kojekakvih “tarči”, ili u Jajcu kroz manifestaciju “Dani srednjovjekovlja”, tako se i na Bobovcu srednjovjekovna Bosna pokušava revizionistički predstaviti kao ono što nikada nije bila – isključivo katolička i Hrvatska.

Sabiraju, oduzimaju, množe i dijele mala djeca, i to sve bez digitrona, papira, olovke ili bilo kakvog drugog pomagala. To uključuje brojeve od jednocifrenih do četverocifrenih. Ova metoda može se koristiti u školi, jer mi nakon izvjesnog vremena, nakon što djeca savladaju sve ove operacije na abakusu, učimo djecu kako da vizualiziraju abakus. Samom njegovom vizualizacijom oni mogu izračunati duži niz brojeva napamet”

U kući Adema Omeragića u Pionirskoj ulici živi su spaljeni mještani sela Koritnik, najmanje njih 59, uglavnom žena i starijih ljudi, među njma dvanaestoro djece i jedna beba od dva dana koja još ni ime nije dobila

Migracije bosanskog stanovništva tokom minulih stoljeća sezale su znatno dalje od susjednih država. Tako, naprimjer, putnik-namjernik koji iz Bosne krene put Mađarske ne bi se trebao iznenaditi ako negdje u Budimpešti ugleda tablu advokata koji se zove Laszlo Bosnyák, doktora Ferenca Bosnyáka ili notara Joszefa Bosnyáka

“I pored više usmenih i pisanih zahtjeva, općinska, a sada gradska administracija ne želi da pomogne oko rješavanja problema prostora za 'Preporod', iako deseci prostora u vlasništvu Grada stoje prazni. Namještaj i dokumentacija 'Preporoda' smješteni su po privatnim kućama, a sastanci se održavaju po kafanama. Ove godine BZK 'Preporod', kao najstarijoj instituciji u Bošnjaka poslije Islamske zajednice, odobreno je 2.000 KM sredstava, što je 0,64% od ukupnih sredstava namijenjenih za organizacije sporta i kulture. Od odobrenih sredstava do danas nismo dobili ni marku”