fbpx

Historija

Otkriće Göbekli Tepa, mjesta koje je UNESCO uvrstio na privremenu Listu svjetske kulturne baštine, dovelo je u pitanje dosadašnja saznanja o prahistorijskim vremenima. Kada je 1994. godine Nijemac Klaus Schmidt u Turskoj otkrio ovo drevno svetište, barem dvostruko starije od bilo čega sličnog na svijetu, čak 7.000 godina starije od Stonehengea ili 5.500 od prvih gradova u Mezopotamiji, svi su bili u šoku. Kompleksne isklesane obredne stijene sa slikama životinja potječu iz 9000. godine pr. n. e., dakle iz vremena prije nego što su ljudi počeli obrađivati zemlju. Do otkrića je smatrano kako su samo naprednije civilizacije gradile takva monumentalna svetišta, odnosno kako su se pojavila tek s pojavom agrikulture

Tekst nije motiviran željom da se ondašnja vlast i ideologija anatemiziraju i ne treba ga stavljati u okvire čestih desničarsko-ljevičarskih idealizacija i razmirica, iako je jasno vidljiva bezosjećajnost koju je tadašnja vlast manifestirala, pogotovo kad se u obzir uzme protjerivanje žena i nejači u Srbac. Prije svega, tekst je napisan sa željom da se iskustvo jedne porodice i jednog njezinog člana (Sejde Bajrektarevića), koji je jedna od žrtava, ali činjenično i moj direktan predak (did), objasni i pokuša razumjeti

Na potonulom čuvenom brodu “Titanic” bilo je i 39 putnika s prostora bivše Jugoslavije. Među njima su bili i putnici iz Badića kod Bosanske Krupe: Ejdo Rekić, Ćerim Balkić, Redžo Delalić i Husein Sivić. U znak sjećanja na četvericu stradalih Krajišnika na “Titanicu”, u parku kod Doma kulture u Bosanskoj Krupi otkrivena je i spomen-ploča na kojoj su ispisana njihova imena. Njihovi potomci govore za Stav

Na otvaranju manifestacije “Dani vakufa” 13. aprila ove godine potpisan je protokol o obnovi Morića hana, koji će, to je sigurno, zauvijek promijeniti izgled ovog čudesnog mjesta. U revitalizaciju Morića hana bit će uloženo 6,5 miliona KM, a projekt će finansirati Generalna direkcija vakufa Republike Turske, koja trenutno finansira petnaest značajnih projekata u Bosni i Hercegovini

Hafiza Mula-hanuma Merhemić i njen brat hafiz Osman mučki su ubijeni u svojoj kući, više Careve banje u Sarajevu početkom aprila 1985. godine. Ovaj zločin, ubistvo i pogibija Mujagine djece izazvali su stravu i užas među sarajevskom ehalijom. Osnovana je sumnja da su ovaj zločin pripremili i izvršili – ili UDBA (komunisti) ili srpska hajdučija, koja je, iz mržnje prema islamu, htjela ugasiti i posljednje svjetlo u Hadži Mujaginoj kući, gdje je hafiza Mula-hanuma bila nastavila tradiciju svog oca, rahmetli Hadži Mujage, nastavivši svake godine održavanje triju islamskih akademija: Miradžijje, Bedrijje i Šebi-arusa. Zločinac, ubica brata i sestre, ni danas nije otkriven. Stav iz pera Šabana Gadže donosi dijelove dnevnika Hadži Hafiza (Halid ef. Hadžimulić) o ovom stravičnom događaju

Narod Bosanske krajine ne smije ostaviti prostora historiji da proizvoljno tumači povode i uzroke agresije, te opseg, efekte i ratne domete 5. korpusa. Stoga su činjenice istaknute u monografiji nepobitna istina kojom želimo staviti tačku na i, poručio je Malkoč

Taj hram spominje turski popis iz 1548. godine u nahiji Jasenici. Ne spominje je sumarni popis iz 1533. godine pa je morala nastati između tih dvaju popisa, a za vrijeme turskog gospodstva. Izgrađen je na ničijoj zemlji, na visoravni koja dominira područjem tadašnjih i sadašnjih naselja iz njene okoline, ondje gdje danas skoro da ne vodi ni jedan put, između pravoslavnih sela Potpeć i Jasenica, katoličkog sela Straža i muslimanskih sela Podorašje i Zahirovići

Mihrab simbolički predstavlja ratište, ali ne mjesto fizičkog obračuna, kako bi pojedini mogli protumačiti, već unutarnjeg. Mihrab doživljavamo kao pećinu izdvojenu od svijeta u kojoj se borimo sa samim sobom da bismo se približili Bogu. Duhovnjaci islama koji se odvajaju iz društva i odlaze u pećine nalaze se u mihrabu (ratištu) u džihadu (naprezanju)

Da li su djela nastala na periferiji slijedila estetske principe centra? Šta ako se pojave djela s estetikom centra na “geografskoj” periferiji, da li je ponovo riječ o umjetnosti periferije? Nije. Primjer za ovo jesu objekti na tlu Bosne i Hercegovine za koje se zna da su djelo arhitekata sultanske radionice