Uzmu li se u obzir ogromni gubici koje je pretrpjelo Osmansko carstvo, dolazimo do zaključka kako su se bošnjački političari opredijelili za neku vrstu politike “dogovora i saradnje” s Vladom Austro-Ugarske isključivo zbog svojih interesa, jer su pritisci od strane srpske i hrvatske politike bili ogromni
Svi koji su poznavali ministra Ljubijankića sjećaju ga se kao vrijednog i poštenog čovjeka, izvanrednog liječnika specijaliste, velikog humaniste i patriote, vrsnog muzičara i kompozitora. Bio je uspješan političar i diplomata, jedan od najuglednijih političara iz Bosanske krajine nakon raspada SFR Jugoslavije. Ispisao je zlatne stranice bosanskohercegovačke diplomacije u najtežim vremenima za Bosnu i Hercegovinu. Bivša britanska premijerka Margaret Thatcher, nakon vijesti o pogibiji dr. Ljubijankića, između ostalog, rekla je: “Smrt Irfana Ljubijankića više je od tragedije”
Početkom ovog mjeseca general Nehru Ganić optužen je za ratni zločin u ilijaškom selu Čemerno. Prema optužnici, Ganić je znao za napad na selo Čemerno, kojem je cilj bio progon stanovništva srpske nacionalnosti, i to ubistvima, kao i uništavanjem i paljenjem imovine i objekata. Ganiću se na teret stavlja to što kao komandant štaba TO Breza nije spriječio počinjenje zločina, niti je poduzeo mjere da se procesuiraju i kazne počinioci
U prostorijama “Göteborgs Litteraturhus” održana je, u organizaciji Saveza logoraša BiH u Švedskoj, promocija knjige Zločin s predumišljajem – 197 dana u logorima Omarska i Manjača autora Nijaza Mujkanovića. Autor u knjizi, u četiri poglavlja, hronološki opisuje događaje na području Kozarca, od srpskog preuzimanja vlasti u Prijedoru 30. aprila 1992. do dana kada je pušten iz zatočeništva logora Manjače, te prvih dana izbjeglištva. Detaljno u prvom poglavlju opisuje period od preuzimanja vlasti u Prijedoru do napada srpskih snaga na Kozarac 24. maja 1992. Drugo i treće poglavlje odnose se na dane zatočeništva u logoru Omarska, koji napušta kao posljednji zatočenik, te zatočeništva na Manjači. Fokus je u posljednjem poglavlju na periodu u izbjeglištvu, nakon što je, poslije 197 dana, preživio torture obaju logora
Važno je imati na umu to da je bosanska država u srednjem vijeku učestalo mijenjala svoje granice. Zbog toga se dio materijalnih ostataka danas nalazi na području susjednih zemalja. Pored toga, bitno je naglasiti kako je praksa izrade i podizanja stećaka prakticirana i u pograničnim dijelovima susjednih zemalja, odnosno na prostorima koji nisu ulazili u sastav srednjovjekovne bosanske države. Stećci su kroz naučne pristupe u evropskim i svjetskim okvirima neosporno prepoznati kao baština srednjovjekovne Bosne”
Osim po materijalu od kojeg su izgrađeni, od nadgrobnih spomenika u ostalim dijelovima Bosne, krajiški bašluci bitno se razlikuju po izgledu i visini, te motivima kojima su ukrašeni. Pored kulturno-historijske, oni imaju spomeničku, estetsku te pejzažno-oblikovnu funkciju. U novije vrijeme stari krajiški nišani sve su izloženiji uništavanju, a praksa podizanja novih nišana u skladu s vlastitom tradicijom sve je rjeđa
Hasan Eminović, Zlatno polje – Monografija vjerskih objekata, pregled vakufa i biografski podaci nevesinjske uleme, Muftijstvo mostarsko, Mostar, 2018, 211 str.
Sabrija Prohić jedan je od četvero gračaničkih Prohića koji će 29. maja ove godine i zvanično biti proglašeni “pravednicima među narodima” u sarajevskoj sinagogi. Sabrija Prohić, njegova supruga Safeta, majka Esma i brat Avdo Prohić imenovani su “pravednicima” jer su tokom Drugog svjetskog rata spasili jevrejsku djevojčicu Nadu Kolman. Priznanje će nasljednicima biti uručeno u zgradi Jevrejske općine
Ono što je posebno interesantno jeste da su pojedinci iz dokumentarca Sanela Kajana, a koji su tokom rata i poraća bili najžešći medijski ratnohuškači, danas “uhljebljeni” u javnim institucijama. “Danas se oni prave kao da se period od 1992. do 1995. godine, pa i nekoliko godina nakon završetka rata, uopće nije dogodio. Bosnu i Hercegovinu su nazivali 'takozvana', 'samozvana' ili 'bivša', javno vrijeđali ili omalovažavali bošnjački narod, upotrebljavali govor mržnje. Dobijao sam i indirektne poruke da prestanem ovo raditi. Pitali su me što mi to treba. Poručivali da 'nađem neki drugi hobi'”, otkriva Sanel Kajan
“Ne postoji časniji skup i važnije mjesto gdje se može biti osim ovog ovdje danas među vama, najhrabrijim sinovima Bosne i Hercegovine. Danas je i Dan pobjede nad fašizmom, a vi ste bili najzaslužniji uzori koji ste pobijedili povampirene fašističke ideologije koje su se javile na ovom tlu. Naivno smo vjerovali da je 1945. godine trajno pobijeđen fašizam i da se više nikada neće ponoviti masovni logori, genocid i zločini, ali nažalost, baš mi u BiH, a posebno bošnjački narod, tome smo svjedočili”
