fbpx

Historija

DruštvoHistorija
Abdulah Sidran, Ratni putopisi (1): Zaći u narod

Strahovita je snaga zaborava! Čim sam saznao za postojanje tunela (ljeta 1993. godine), krenuo sam u sređivanje dozvola da iziđem na slobodne teritorije, dokle mi bude dopušteno, da svojim očima vidim rađanje jedne narodne vojske, da opišem to što vidim, da ta buduća vojska vidi svog “narodnog” pjesnika, s obostranom nadom da će možda od toga susreta i njemu i njima biti ljepše i lakše. Pamtim da smo preko Igmana “putovali” punih sedam dana. – Ali da nije urađena TV reportaža (s Mirzom Huskićem), da nisu urađeni ovi zapisi, sve bi požderala zvijer zaborava. Data u ovim zapisima, živa, neposredna historija pokazuje svoju žilavost i činjenicu da su se mnogi od naših današnjih problema koprcali u povijesnoj bešici već tih dana i godina. Hvala redakciji Stava što je prepoznala gotovo zaboravljenu životnost i živopisnost ovih zapisa. I oni su dio naše historije

189DruštvoHistorija
Povodom 140. godišnjice austrougarske okupacije BiH: Pamtimo li žrtve naših predaka

Ove godine, 20. oktobra, navršava se stotinu četrdeset godina od austrougarske okupacije naše domovine, događaja u kojem je hiljade Bošnjaka svjedočilo svoju ljubav i odanost prema svojoj domovini, vjeri i narodu. Hiljade naših predaka i prethodnika dalo je tada svoje živote da bismo mi, njihovi nasljednici i potomci, danas živjeli. I evo, sto četrdeseti put dočekujemo godišnjicu okupacije bez ijedne riječi ili slova o njima. Za sto četrdeset godina nismo podigli nijedan spomenik našim junacima niti smo se puno trudili da bar sačuvamo njihove mezaristane, kojih je iz godine u godinu sve manje

DruštvoHistorija
Petnaest godina od smrti Alije Izetbegovića: “Vlast se može zadržati samo rezultatima”
188DruštvoHistorija
Napravio je najljepše fotografije Sarajeva, danas za njega skoro da niko i ne zna

Ko je god poznavao Nusreta Halačevića i njegovo djelo, bez izuzetka će reći kako je Nusret bio strasan fotoreporter i jedan od najvrednijih hroničara Sarajeva. Često je išao na dženaze da snimi nekoliko usputnih fotografija, a iz njih je nastajala čista umjetnost. Fotografirao je i stare sarajevske nošnje, i to mu je jedno vrijeme bila glavna preokupacija. Vjerovatno je na taj način želio sačuvati spomen o tadašnjim Sarajlijama Bošnjacima, njihovoj kulturi, tradiciji, običajima, vjeri i vjerovanju, o svemu onome o čemu više niko nema ni da priča ni da piše

DruštvoHistorija
Feljton Stava (3): Izgubljena historija-Središta moći i znanja od Cordobe do Delhija
DruštvoHistorija
Feljton Stava (2): Izgubljena historija-Bagdad, grad hiljadu svjetova
DruštvoHistorija
FELJTON STAVA: Izgubljena historija (1)
187DruštvoHistorija
Njegovom smrću izgubili smo svi, ali dobila je povijest

Zbog svojih zasluga u ratu, posthumno je odlikovan najvećim ratnim priznanjem, značkom “Zlatni ljiljan”. Također, 12. januara 1996. godine posthumno je proizveden u čin natkapetana Armije RBiH. Iako po rođenju nije bio Bužimljanin, u ovom je mjestu ostavio veliki trag, prvo kao učitelj, a na koncu kao jedan od najznačajnijih starješina bužimske brigade. Osnovna škola “Konjodor”, u kojoj je svojevremeno i bio zaposlen, nosila je njegovo ime od 1999. do 2006. godine, kada je taj naziv ukinut. Ove godine, Skupština Unsko-sanskog kantona vratila je ime Sulje Mirvića u naziv ove škole. Iza njega su ostali supruga Suvada i sinovi Admir i Anel

186DruštvoHistorija
Željava nekad i sad

Plamen i eksplozije uništili su jedan od najutvrđenijih aerodroma u Evropi. Nekadašnje vojno čudo putem kojeg se sijao strah u srcima eventualnih neprijatelja danas je obična pećina ispunjena vlagom i toksičnim plinovima. Bivši aerodrom u punoj funkciji bio je od 1968. do početka agresije 1992. godine. Pojedini dijelovi tunela danas su u vrlo lošem stanju, pa im prijeti opasnost od potpunog urušavanja

187DruštvoHistorija
Legenda kaže da se Glamoč spominje i u Kur’anu

Svoju burnu, ali i bogatu historiju Glamoč duguje činjenici da je od srednjovjekovlja do danas najčešće bivao pogranično područje oko kojeg su se vodile bitke. Stoga su u ovom gradu građene utvrde i kule, od kojih je najznačajnije srednjovjekovno i osmansko utvrđenje u kojem se razvio Stari grad Glamoč. Danas je to nacionalni spomenik kojeg čine tvrđava iz srednjovjekovnog i osmanskog perioda, džamija u tvrđavi i mezar “Dobrog”, a kompleks je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2005. godine