Velike naučnike svi svojataju, a oni zapravo pripadaju cijelom svijetu. Vladimir Prelog jeste i švicarski, i hrvatski, i češki, ali i bosanskohercegovački naučnik, jer, kako je negdje i sam izjavio, Bosna i Hercegovina jedna je od njegovih domovina. Istina, o ovoj njegovoj domovini malo šta podsjeća na njega. Dan nauke je dobar početak odavanja priznanja naučnicima poput Preloga
Među imenima četverice sarajevskih mesnevihana 20. stoljeća, tog odabranog društva bošnjačke duhovne i vjerske inteligencije, jesu imena reisa Džemaludina ef. Čauševića, Hadži Mujage Merhemića, Fejzullaha ef. Hadžibajrića i hfz. Halida ef. Hadžimulića. Reis Čaušević održavao je dersove u Mevlevijskoj tekiji na Bentbaši, a zatim u kući Mujage Merhemića. S druge strane, Hadžibajrić i Hadžimulić učenici su Mujage Merhemića, pa možemo reći da je upravo Hadži Mujaga najzaslužnija osoba za očuvanje tradicije čitanja i tumačenje Mesnevije, tradicije po kojoj se mjeri i starost grada Sarajeva
Zbog vizije koju je imao bilježeći hronološki važne događaje iz devedesetih godina prošlog stoljeća te njihovog pretakanja u knjigu Sandžak bez Bošnjaka – Velikosrpski zločinački plan, Džamail Halilagić može se svrstati u najznačajnije Bošnjake Sandžaka ovog vremena, a njegova knjiga u jedan od najznačajnijih dokumenata i dokaza velikosrpske ideologije zločina nad Bošnjacima
Februara 2012. godine, kada je Sarajevo prekrio mitski snijeg te ga potpuno blokirao na nekoliko dana, skršio se krov i ostala je samo ruina
“Ratno novinarstvo je neko drukčije novinarstvo. Hrvatski i srpski mediji su, dok su Ljiljani radili na jačanju i afirmiranju patriotskog duha, a malo ili nimalo se bavili neprijateljskom stranom, konstantno se bavili nama i izvještavali o navodnim mrtvim glavama nabijenim na kolac, plasirajući tako vlastitom narodu lažne vijesti. Dakle, u Ljiljanima nije bilo spinovanja i novinari su imali težak zadatak – prvi je bio da tačno izvijeste javnost o tadašnjim događajima, a drugi da se odupru pisanju lažnih vijesti iz nekog revolta na sve što se dešavalo u to vrijeme. Koliko moraš biti moralan da ne poklekneš tome i da ne dodaješ i ne izokrećeš činjenice”, kaže Dalila Vojniković
Spomen-obilježja šehidima i poginulim borcima Tuzle nisu adekvatna, a njihovim preživjelim saborcima i članovima porodica smeta što se na nekima nalazi aktuelni grb Bosne i Hercegovine, umjesto grba Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima
“Prvog decembra 1979. godine izašao je iz štampe prvi broj revije Islamska misao, čime je realizirana četiri godine stara ideja odgovornih ljudi Starješinstva Islamske zajednice, a profesora doktora Ahmeda Smajlovića ponajprije i ponajviše, koji je tu ideju smjelo dao, uspješno realizirao, uređivački program revije koncipirao i prve brojeve kao glavni i odgovorni urednik potpisao, unatoč neskrivenim rezervama koje su spram tog projekta otvoreno izražavali određeni krugovi u Islamskoj zajednici i prikrivenom strahu vlasti”
Slobodan Milošević i 22 bivša pripadnika VRS-a, četiri bivša pripadnika HVO-a i osam bivših pripadnika ARBiH umrli su na optuženičkoj klupi
“Mi smo obišli dio terena kojim se kretala kolona u julu 1995. godine putem Kameničkog Brda. Pokupili smo neke lične predmete koji su 24 godine bili rasuti po tim šumama. Obišli smo lokacije od Bukve do mjesta Bare, i ti predmeti nalaze se ovdje. Bitno nam je da sve ono što je pripadalo ubijenim žrtvama genocida, onima koji su preživjeli ratne godine, bude pohranjeno ovdje jer nam je cilj da očuvamo sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici. Ti predmeti, i sve što radimo ovdje, trebaju nadživjeti sve nas. Kad ne bude nas, predmeti koji ostanu ovdje, i ono što uradimo, pričat će priču o genocidu u Srebrenici”, rekao je Azir Osmanović, kustos u Memorijalnom centru Potočari
Danas je teško zamisliti da neko može napasti na Meku, sveto mjesto svakog muslimana. Međutim, takvi su se incidenti dešavali kroz islamsku historiju. Krvava godišnjica terorističkog napada i opsade obilježava se ovih dana jer su rano ujutro 20. novembra 1979. godine, dvije nedjelje nakon hadža i uoči novog stoljeća po islamskom hidžretskom kalendaru, u dvorištu Velike džamije u Meki odjeknuli pucnjevi. Ubijena su dva nenaoružana čuvara, prve žrtve opsade, a događaji koji su uslijedili radikalno će izmijeniti noviju muslimansku historiju
