fbpx

Historija

276DruštvoHistorija
Hrabri i dostojanstveni Burza

Kažem mu: 'Kakvu liniju, sinko, vidiš li ti da svi iz čete 'Hamza' izginuše?! Ginu borci, ginu komandiri. Kako je krenulo, i ti ćeš, Bog zna najbolje.' Kaže on meni: 'Ma ne mogu ja, mama, biti kod kuće, a ljudi ginu.' Onda mu predložim da se ne vraća u četu 'Hamza', da ide u neku drugu jedinicu gdje će biti manje izložen borbama. Kažem mu: 'Sinko, nemoj biti ni prvi ni zadnji. Polahko!' I bogami, tad kad je otišao početkom maja, sve je rjeđe dolazio kući. Kad bi došao kući, ja ga pitam: 'Gdje si ti do sada, što ne dođeš?' Kaže: 'Ne dam, mama, da mi neko može prigovarati da se izvlačim'”, sjeća se majka Arifa

DruštvoHistorija
Kaldrma na Konjuhu

Ovaj nalaz mogao bi, kako je dodala, predstavljati naučni dokaz kontinuiteta izgradnje puteva, posebno ako se uzme u obzir činjenica da su Rimljani bili ti koji su udarili temelje trase i pravaca puteva koje se i danas u savremenom svijetu koriste. 

276DruštvoHistorija
Kapitalna knjiga o Genocidu u Srebrenici (1): Šta se desilo s Mirnesom Osmanovićem

Godine 2016. na njemačkom jeziku publicirana je knjiga Srebrenica: hronologija jednog genocida ili šta se desilo sa Mirnesom Osmanovićem historičara i novinara Matthiasa Finka. Ova studija na 1.000 stranica nudi iscrpnu genealogiju Genocida u Srebrenici. Autor se godinama bavio ovom temom, sam je poduzimao i učestvovao u brojnim istraživanjima u Bosni sakupljajući informacije od stotina svjedoka, a od posebne je važnosti činjenica da je od samog početka pratio rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Knjiga je nastala kao rezultat višegodišnjih istraživanja koje je autor proveo po narudžbi Instituta za društvena istraživanja u Hamburgu. Ovaj institut (HIS) vrijedi za jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih u Saveznoj Republici Njemačkoj, a poseban ugled postigao je istraživanjima na području nasilja u društvu u 20. stoljeću.

DruštvoHistorija
Uzbudljivo putovanje bosanskohercegovačkog novca

Padom Bobovca 1463. godine, formalno prestaje postojati srednjovjekovna bosanska država, a započinje nova era – Osmanskog carstva, koja donosi i svoje novce. Do danas su ti novci vjerovatno najčešće nalaženi, kovani u svim metalima i nominalama, a vrlo su se često koristili i kao ukras na dijelovima nošnje.

276DruštvoHistorija
Nekažnjena ubistva 114 mostarskih civila

“U to vrijeme Momčilo Perišić je komandirao JNA, prijetnjama najavljivao granatiranje mostarskih naselja javljajući se uživo u program Radija Mostar novinaru Veselku Čerkezu. Jedan od podređenih Perišiću bio je major JNA Milan Ugrešić, koji je često posjećivao atomsko sklonište u Zaliku i govorio: 'Vi muslimani ste Alijina telad data meni na klanje.' Tužilaštvu BiH, odnosno Odjelu za ratne zločine, poznata su imena osumnjičenih za zločin na Uborku i Sutini”

275DruštvoHistorija
Godine prolaze, ubice umiru bez kazne
238DruštvoHistorija
Višegradski krik iz plamena

Ljudi su se pretvarali u žive buktinje. Čuli su se jauci i krici. Zehra je čvrsto zatvorila oči i uspjela pobjeći kroz uski otvor ispod metalnih garažnih vrata

DruštvoHistorija
Svaka višegradska ulica mjesto je zločina

Na današnji dan 1992. godine četnici su, na čelu sa najokrutnijim srpskim zločincima iz Višegrada Milanom Lukićem, Sredojem Lukićem i Mitrom Vasiljevićem, natjerali 65 bošnjačkih civila u kuću Adema Omeragića, u Pionirskoj ulici u Višegradu, većinom žena i djece, gdje ih zaključavaju, a nakon toga pale kuću. Većina žrtava je bila iz sela Koritnik, gdje su po njih došli Lukić i Vasiljević i naredili im da uđu u autobuse, koji su navodno trebali ići za slobodnu teritoriju - Kladanj. Samo jedna ososba je preživjela sa teskim tjelesnim i psihičkim posljedicama.

DruštvoHistorija
Boračka udruženja: I Armija BiH sudjelovala je u oslobođenju Mostara 1992.
DruštvoHistorija
Vaso Čubrilović i istjerivanje Arnauta

Međunarodna javnost doznala je za spis prvi put šezdesetih godina, kada je do njega došao Enver Hodža, tadašnji komunistički vođa Albanije, i počeo o njemu javno govoriti. Dok je jugoslavenska javnost za Isterivanje Arnauta prvi put čula kada su neki njegovi dijelovi u januaru 1988. godine objavljeni u beogradskom listu Borba, a nešto kasnije i u zagrebačkom časopisu Start.