Od fašističkog zločina do partizanske osvete: Nove intrigantne spoznaje o strahotama fojbi
Knjiga koja će zakuhati veliku historijsko-političku raspravu od Rima i Trsta do Ljubljane i Zagreba
António Salazar: Najdosadniji evropski diktator
Kada su 2007. godine Portugalci birali u anketi najvećeg Portugalca u njihovoj historiji, većina je izabrala Antónija de Oliveiru Salazara (1889–1970), diktatora koji je čvrstom rukom vladao tom zemljom od 1932. do smrti 1970. godine. Salazar je dobio u anketi portugalskog javnog televizijskog servisa 41 posto glasova, ostavivši iza sebe ljude poput Vasca da Game, Ferdinanda Magellana, Luisa vaz de Camöesa, pjesnika kojem pripisuju stvaranje portugalskog jezika, Antonija Egasa Moniza, dobitnika Nobelove nagrade za medicinu, Joséa Saramaga, dobitnika Nobelove nagrade za književnosti, ili Joséa Mourinha
Reis Čaušević je spašavao Srbe
Zagovarao je depolitiziranu Islamsku zajednicu i škole koje će biti isključivo hramovi prosvjete. U maju 1930., na vlastiti zahtjev, odlazi u mirovinu. Ostatak života proveo je radeći na prijevodu Kur’ana s Muhamedom Pandžom, koji je objavio 1937. godine. Preselio je 28. marta 1938. godine.
Šehid koji je umro boreći se za svoje ideje
S dužnosti predsjdnika Mohammed Morsi je svrgnut 3. jula 2013. godine u državnom udaru koji je predvodio tadašnji ministar odbrane Adbelfettah es-Sisi.
Kad je belaj, sakrij se u Bjelaj
Sarajevski arheolog Vejsil Ćurčić u tekstu Starine iz okoline Bosanskog Petrovca, objavljenom u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH od aprila 1902. godine, ističe da je Bjelaj (Bilaj) utvrda trouglastog oblika koju zovu Velika gradina, dužine 140 metara i širine 110 metara i dodaje kako narodna predaja veli da su bjelajski grad sagradili Mađari. Stari grad Bjelaj ima dva dijela: južni srednjovjekovni i sjeverni osmanski dio
Kapitalna knjiga o Genocidu u Srebrenici (2): Pad Srebrenice
“Čim je televizijska ekipa isključila kamere, situacija se munjevito promijenila. Od tog momenta Ratko Mladić nije više bio ljubazni striko, nego pobjedonosni vojskovođa koji je komandantu Holandskog bataljona, koji se žurno prema njemu uputio, odrješito pokazao granice. ‘Molim Vas, ja sam komandant Holandskog bataljona i ja...’, pokušao je protestirati potpukovnik Karremans. ‘Kakav, bre, komandant? Ti si jedna karina. Ja sam ovdje bog’”
Politika im je presudila u prošlosti, politika im i danas sudi (2)
Povodom ove inicijative magazin Stav obratio se uglednim historičarima i intelektualcima koji su se u svojim izjavama osvrnuli ne samo na propalu inicijativu već i na pitanje ko je pozvan da predlaže izmjene naziva ulica, da li je to uopće potrebno i kako riješiti problem s nazivima koji je polarizirao javnost.
Politika im je presudila u prošlosti, politika im i danas sudi (3)
Povodom ove inicijative magazin Stav obratio se uglednim historičarima i intelektualcima koji su se u svojim izjavama osvrnuli ne samo na propalu inicijativu već i na pitanje ko je pozvan da predlaže izmjene naziva ulica, da li je to uopće potrebno i kako riješiti problem s nazivima koji je polarizirao javnost.
Iz tajnih arhiva OZNA-e: DOSJE MUSTAFA BUSULADŽIĆ
Saslušanje Mustafe Busuladžića oficiri OZNA-e započeli su krajem aprila 1945. godine bez prisustva advokata i bilo kakve pravne zaštite, a privid pravičnosti tog isljeđivanja pokušali su stvoriti tjeranjem Busuladžića da svaku stranicu svog iskaza parafira potpisom. S obzirom na to da su metode OZNA-e, kasnije UDBA-e, dobro poznate, bez sumnje zaključujemo da je Busuladžić kao “narodni neprijatelj” svoj iskaz dao pod teškim fizičkim i mentalnim zlostavljanjem. Bez obzira na to, ovo je jedini pisani trag njegovih stavova prije pogubljenja, kao i stavova njegovih isljednika. Časopis Stav za sada neće ulaziti analiziranje saslušanja, kojeg objavljujemo bez lektorskih intervencija, te će to prepustiti stručnim saradnicima u narednim brojevima našeg sedmičnika. Do tada, ove ekskluzivne materijale, uključivši i presudu Vojnog suda Komande grada Sarajeva, ostavljamo na prosudbu našim čitaocima
Obilježena godišnjica ubistva sedmoro djece u Sarajevu: Ubijeni su dok su se igrali
- Granata, koja je ispaljena sa položaja vojske Republike Srpske usmrtila je Nihadu Ćatić (1977.), Velidu Muftić (1971.), Senada Plisku (1979.), Almira Poturića (1978.), Sanjina Rustempašića (1988.), Sinanudina Šećerovića (1975.) i Belmu Zijadić (1982.)
Strana 11 od 77