fbpx

BiH

Bosanski historičari na osmanskom jeziku sve do osamnaestog stoljeća bavili su se isključivo svjetskom historijom. Tek od tog stoljeća, koje je ostalo dosta zatamnjeno, javlja se određen broj istraživača, koji se osvrću na događaje u Bosni toga vremena. Koliko se dosada znade, prvi od njih bio je Omer Novljanin, poznat kao Omer-efendija iz Novog, koji je napisao hroniku događaja u Bosni 1736.–1739. godine. Njegov ugao zanimanja je posebno Boj pod Banja Lukom 1737. godine, našim svekolikim nemarom skrajnut, iako je imao neprocjenjiv značaj za Bosnu. I pored toga što su mnogi kasniji historičari i istraživači toga vremena, istina fragmentarno, s različitih aspekata posmatrali ovu bitku – o njoj se nije dovoljno znalo

“Sedamnaest godina sanjao je da gradi džamiju, baš ovdje i baš ovakvu. Svaki detalj u njoj urađen je onako kako je sanjao. Sve je to u Allahovom projektu. Sve je vezano za islam. Pet munara simbolizira pet dnevnih namaza. A i to što je jedna malo visočija od ostalih simbolizira da ima ljudi koji dosegnu najviši stepen Allahove milosti. Kada je došlo vrijeme da se počne, onda nas je okupio sve trojicu sinova i ispričao nam svoj san i odluku”

Abdulfetah Mehmedagić živa je enciklopedija od koje možete dobiti precizne podatke o temama o kojima, vjerovatno, nikome ne bi palo napamet da pita. Ako Fetah – kako ga od milja zovu – ne zna da se nešto desilo u ovom kraju, onda se to nije ni desilo

Naše društvo postalo je žrtvom “vlastitog uspjeha” jer je uspješno kontrolirani i relativno blagi tok prvog udara pandemije doveo do toga da zabrinjavajuće veliki broj građana zaključi kako SARS-CoV-2 nije nešto zbog čega bismo uopće trebali, pogotovo na duži period, mijenjati svoje ustaljene navike i ponašanje