Leila se nakon magisterija u Turskoj vratila u Bosnu i Hercegovinu i s Eminom Ćatić pokrenula kompaniju “FooDish” d. o. o., koja se bavi proizvodnjom prirodnog goveđeg i kokošijeg temeljca, spremljenih po tradicionalnoj recepturi uz korištenje visokokvalitetnih namirnica domaćeg porijekla
Esnefa Smajlović-Muhić, autorica knjiga “Život prije i poslije Srebrenice” i “Majka Hatidža”
Nestao je šeher Aladža-Hisar sa svojih 10 džamija, 3 mekteba, jednom medresom, karavan sarajem, dvije zavije (tekije), jednim hamamom i četiri hana. Nestalo je 17 mahala, od kojih su 14 bile muslimanske. Nestale su mnoge prelijepe begovske kuće, biseri orijentalne arhitekture, na čiju ljepotu i veličinu danas podsjeća očuvana kuća begova Frenčevića, u kojoj je kasnije stanovala moćna srpska porodica Simić, a koja je danas muzejski prostor
Današnje mjesto se s onim od prije sto godina ne može ni porediti, a tome svjedoče Čamdžića kuća i Hram sv. Ilije Proroka
Često sam na dženazama znao čuti kako ljudi, žaleći za umrlima s kojima i nisu bili u dobrim odnosima, znaju reći: “Da mi je samo vratiti vrijeme, drugačije bih ja!” Vrijeme nikada niko nije uspio vratiti. Ali, možemo li barem u vremenu koje nam je preostalo neke stvari činiti drugačije
Na popisu stanovništva iz 1931. godine u Bosni i Hercegovini (Drinska i Vrbaska banovina) bilo je 11.272 Roma. Na sljedećem popisu iz 1948. godine u Hrvatskoj je bilo 405, a u Bosni i Hercegovini 442 Roma. Ovaj tekst najvećim dijelom bazira se na dokumentaciji Zemaljske komisije za Bosnu i Hercegovinu za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (1944–1947)
Upitat ćete se možda: Pa, zar nije Gutenbergova Biblija prvo štampano djelo? Ne, nije, Türkenkalender tiskan je prije nego što je cijela Gutenbergova Biblija završena. Štampa, to veliko čudo i simbol jedne nove, evropske civilizacije, svoju prvu primjenu našla je u tiskanju propagande o Turčinu
Vjerovatno su to rezultati svih ovih stoljeća okupacije ovdašnjeg čovjeka, da još uvijek nažalost ne može doći sebi da napravi prijeko potrebne kulturne institucije. A nešto što je književnost, što je kultura, što je umjetnost – ono mora biti spašeno u institucijama. Hvala Bogu, ima galerija i u Sloveniji pa se sve to može spasiti i na tim mjestima. Zato se često u polušali i predstavljam da sam po rođenju Sejo od Serhata, a po radu i tržištu Sejo Slovenac. Nažalost, nisam ja jedini koji tako misli jer je sve više naših ljudi koji se iz praktičnih razloga tako osjećaju
U Engleskoj postoji klinika The Tavistock and Portman NHS, koja tretira razvoj rodnog identiteta i kod djece mlađe od osamnaest godina, a koja dovode u pitanje njihov rodni identitet. U ovoj klinici na pristanak same djece daju im se hormoni, odnosno lijekovi koji, djelujući na mozak, blokiraju pubertet. Blokada puberteta sprečava razvoj spolnih karakteristika. Posljednjih pet godina broj djece koja su se javila u Tavistock kliniku porastao je s 468 na 2.519 godišnje, što je porast za više od 400 posto. Međutim, postoje ozbiljne kritike na rad ove klinike
Mi smo svjesni stanja u Bosni i odnosa koji vladaju. Znamo da su zbog opstrukcije neprijatelja Bosne institucionalne mogućnosti ograničene. Međutim, mora se naći načina da se veza dijaspore s domovinskim snagama ojača. U dijaspori je veliki potencijal, kako finansijski, tako i intelektualni. Mi u cijelom svijetu imamo intelektualaca raznih profila. Od ministara u vladama preko lokalnih službenika do vlasnika uspješnih kompanija. To je neprocjenjivo blago Bosne.
