“U ovoj globalno ozbiljnoj situaciji, kao tim ponosni smo na sve što su naše vlade, državna ministarstva, Predsjedništvo BiH i mediji ovaj put napravili. Potezi koje su poduzeli i uvedene mjere su odlični. Važno je da građani budu mirni, ali na oprezu i da prate upute stručnjaka”
Da li će biti hrane? Hoće li sirotinja iz ogromnih gradskih blokova pokrenuti nemire ako nestane hrane? Da li će nam iko, ako se ozbiljno razbolimo, moći pomoći? Lesli i dalje drži glavu u pijesku i sprema se izaći napolje, u kupovinu, vjerujući da se virus ne prenosi zrakom nego preko vanzemaljaca, da ne treba nositi masku
Koliko će se naš svijet promijeniti u narednim mjesecima, teško je i zamisliti, ali promjene koje smo doživjeli za nekoliko dana takve su da bi trebala desetljeća da se provedu u normalnim okolnostima. Čitave zemlje postale su socijalni eksperimenti. U svega nekoliko sati donesena je odluka da se kompletan obrazovni sistem preseli na internet. Niko se nije bunio. U normalnim okolnostima za provođenje takve odluke trebale bi godine. Kada bi to u normalnim okolnostima firme dopustile rad od kuće? Prisustvujemo epohalnim promjenama i imamo “privilegiju” da ih promatramo uživo, iz prvog reda
“Bacanje para”, “ko će ih napuniti”, “bespotrebno” – mali su asortiman “argumenata” kojima se opozicija gađala kada su građene bolnice u Turskoj. Sada su te bolnice volšebno postale “prepreka” u borbi protiv pandemije. Mozak staje pred takvom “argumentacijom”
Najgori su prošli, prema tekstu koji je 2016. objavio Univerzitet u Oxfordu, Brazil, Paragvaj, Čile i zemlje u srcu Afrike. Nazvana je azijskom jer su ljudi koji su umirali bili potpuno žuti.
Istraživanja su također omogućila spašavanje ostataka velikog gradskog dijela s izgorjelim kućama, džamije i njezinog mihraba, groblja s ljudskim ostacima i brojnim posuđem iz tog vremena, uključujući ključeve nekoliko kuća.
Doći će vrijeme kad će se uvodnici pisati o vremenu koje će tek doći, a za koje su stari govorili da će naić uz preporuku #pametnomiišaretdosta... I doći će vrijeme kad će neko na javnim ćitabima napisat #ostaniukuci #nebudipapak, a Bošnjo će ili poslušati ili će ostati bez vremena.
Znanje iz agrara potcijenjeno je, i to kroz čitavo društvo. Tu sliku moramo promijeniti, da bude sasvim normalno da vi platite jednog agronoma koji vam daje savjet isto kao što platite zubara ili molera. Kada zovnete molera, on samo kaže broj kvadrata puta cijena i završena priča, a kad pozovete agronoma, onda kažete školovani seljak. Ta potcjenjivačka slika mora se promijeniti. Na kraju krajeva, svi hoće da jedu, i to kvalitetno, ako im agronom ne treba, nek’ se sami snalaze. Pa ćemo da vidimo gdje ćemo dogurati
Hašim sebe ne smatra nikakvim nadriljekarom i sve što radi radi prvenstveno za sebe, ali i za ljude koji mu se obrate za pomoć. Kako kaže, duboko poštuje dostignuća savremene medicine, ali vitalnost sebe i svoje supruge, pored dragom Bogu, ima zahvaliti prije svega narodnoj medicini i raznim vrstama spravljenih fitoterapija
Šamponiranje je dio svakodnevne higijene, a u Evropu nam je stiglo u 19. stoljeću iz Indije, tada dijela Britanskog carstva. Dobili smo ga zahvaljujući muslimanu iz Indije – Sakeu Deanu Mahomedu
