Vožd Karađorđe dijelio je pravdu na sebi svojstven način – koji je, nažalost, postao obrazac i za njegove nasljednike nakon dva stoljeća – ubijajući sve one koji ga ometaju u posjedovanju neograničene vlasti. Da s njim nema šale, dokazao je time što se “afirmirao” kao oceubica i bratoubica
Posljednji Srbin u Hrvatskoj, 2019.; žanr: komedija, akcija, horor; režiser: Predrag Ličina; scenarist: Predrag Ličina; glumačka postava: Krešimir Mikić, Hristina Popović, Tihana Lazić, Dado Ćosić, Dušan Bućan, Rene Bitorajac; produkcija: “Kinorama” i “Art & Popcorn”
Cilj je međusobno upoznavanje i zbližavanje mladih Bošnjaka iz različitih dijelova Norveške i njihovo uvezivanje s domovinom kroz kontekstualno učenje na lokacijama važnim za historiju i kulturu Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Po ovom projektu, Bošnjaci Norveške unikatni su i prepoznatljivi u našoj dijaspori
Možda Evropskoj uniji nije jasno, ali ondje gdje ona nema utjecaj, imat će ga neke druge sile. No, to je jasno predsjedniku Slovenije Borutu Pahoru, koji je nedavno u Sarajevu izjavio da će kao predsjednik Slovenije u okviru diplomatske inicijative “Brdo-Brijuni” pokrenuti inicijativu da se proširenje EU više ne posmatra kao tehničko pitanje usklađivanja standarda, nego kao geopolitičko pitanje od interesa za Uniju. I Pahor je mišljenja da je, što je Bosna i Hercegovina duže izvan Evropske unije, veća mogućnost da potpadne pod utjecaj nekih drugih sila, koje joj baš i ne žele dobro
Intelektualci moraju da uđu u narod. Narod hoće živu riječ. Ne može se živjeti rastrošno, a govoriti o moralu. Ne može se jedno pričati, a drugo raditi. Mora se živjeti onako kako se priča. Bošnjaci prolaze kroz krizu autoriteta. Naš narod jeste takav kakav jeste, mi bolji nemamo, i vrlo mu je teško nametnuti autoritet. Ipak, kroz povijest, ali i danas, ima u Bošnjaka ljudi koji se cijene, a to su oni koji stoje iza onoga što kažu
Ako je tačno ono što eksplicitno tvrdi Dodik, a prećutno odobrava Vučić, da je RS u suštinskom smislu integralni dio Srbije, a ne integralni dio BiH, zašto bi se onda u slučaju rata uopće postavljalo vještačko pitanje da li je ili ne Srbija izvršila oružanu agresiju u kome bi se Dodik eksponirao kao provoditelj vojnih naredbi od vrhovnog komandanta Srbije, što je aktuelno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić? Srbija bi u tom slučaju bila zaraćena strana, a BiH u statusu Republike, kakav je imala prije Dejtonskog sporazuma, bila bi druga, napadnuta zaraćena strana. To bi ponovo bio međunarodni sukob
Od početka aprila do kraja ljeta 1992. godine Foča nije bila samo etnički očišćena nego i poharana. Svaki trag prisutnosti Bošnjaka temeljito je izbrisan, sve do posljednje džamije. Taj proces bio je temeljit, sistematski i organiziran
Malo je ko tako slikovito i tako strašno opisao golgotu fočanskih muslimana i nepravdu koja im je počinjena tokom Drugog svjetskog rata onako kako je to uradio Adil Zulfikarpašić, Fočak, pripadnik partizanskih snaga koji će nakon rata napustiti Jugoslaviju i nastaniti se u Švicarskoj. Stav objavljuje Zulfikarpašićev članak Put za Foču, koji je prvi put objavljen u Beču 1957. godine, u četvrtom broju Godišnjaka
Ima li smisla pisati van Turske o novom predsjedniku jedne izmirske općine koji je naredio da se s trga skine velika slika Ömera Halisdemira, heroja otpora pokušaju gülenističkog puča 15. jula 2016. godine, koji je, svjesno položivši život, bitno promijenio tok puča? Ili o gradonačelniku grada Bolu čija je prva naredba bila da ukine pomoć u hrani sirijskim izbjeglicama? Možda nema, ali to su ti “mali”, lokalni, u inostranstvu “nevrijedni” dijelovi mozaika koji ukazuju na put kojim CHP i sateliti žele usmjeriti Tursku
Velija Hasanbegović, urednik fotografije magazina Stav, pratio je obnovu Aladže od prvog do posljednjeg dana. Njegove fotografije svjedok su toka obnove jednog od najljepših i najznačajnijih islamskih spomenika u Evropi.
