fbpx

202

Iskustvo nas uči da se recesija u Velikoj Britaniji prenosi u Evropsku uniju te da će to usporiti privrede zemalja EU, što uvijek za posljedicu ima smanjenu potražnju na evropskom tržištu. Upravo je to najveća boljka naše privrede, koja je dominantno vezana za tržište EU. Smanjena potražnja za našim proizvodima u EU, prije svega prerađivačke industrije, znači smanjen obim proizvodnje, smanjenje broja radnih mjesta, a moguće i plaća, te na kraju i sporiji rast BDP-a

Bavili smo se šejhul-islamima (imali smo ih dvojicu, po nekima i trojicu), reisul-ulemama, kadi-askerima (bilo ih je dvadesetak), muftijama, istaknutim kadijama, muderisima, šejhovima, učenjacima, piscima i pjesnicima koji su pisali na orijentalnim jezicima, upravnim službenicima, vakifima iz reda uleme (više od stotinu alima izgradilo je džamiju u raznim dijelovima BiH i okruženja), kaligrafima i produktivnijim prepisivačima orijentalnih rukopisa, kurra-hafizima, majstorima iluminacije i tako redom. Ciljano vrijeme je od pojave islama na našim prostorima do 2014. godine. Najstariji obrađeni alim jeste Mevlana Ajas (umro 1470), a najmlađi dr. Ahmed Aličić (umro 2014)”

“Kao i u većini drugih naučnih oblasti, vrijedan materijal uvijek će uporno čekati marljivog istraživača. Mora se, naime, dugoročno i u kontinuitetu raditi na afirmiranju duhovne prošlosti da bismo imali učinkovite rezultate. Veoma je bitno imati odgovarajuću podršku sistema. Ozbiljna afirmacija ne može se osigurati sporadičnim projektima. Već godinama se govori kako je Univerzitetu u Sarajevu potreban studij etnologije. Nije mi jasno zašto ne postoji dovoljno sluha za ove društveno korisne poduhvate”

Bio je prvoklasan intelektualac, naučnik, filolog, prevodilac, prosvjetni radnik i prosvjetitelj koji se, bez obzira na sve prepreke tadašnjih nacionalista, borio za demokratiju i jednakost. Bio je neumoran pisac, organizator i animator koga su mnogi pošteni ljudi u tadašnjoj Jugoslaviji i šire poštovali zbog autentičnosti i smjelosti u propagiranju ne samo kulture i nauke nego i zbog njegovih naprednih ljevičarskih stavova

U vrijeme kada se u hrvatsku javnost svakodnevno šalje loša slika o BiH, u Sarajevo na nogometni turnir doputuje hiljade dječaka iz svih dijelova Hrvatske. Vrijeme je da to shvati i hrvatska oficijelna politika. Bosna i Hercegovina zemlja je koja je, u posljednjih stotinu godina, Hrvatskoj dala neke od svojih najvećih umjetnika, pisaca, sportaša, kreirajući na taj način i dobar dio hrvatskog identiteta, uprkos tome što ju je taj egzodus itekako osiromašio. Prema nezvaničnim podacima, svaki treći građanin u Hrvatskoj porijeklom je iz Bosne i Hercegovine

Rječnik je objavljen početkom 2019. godine u izdanju Omladinske kulturne asocijacije Bošnjaka u Makedoniji “Šadrvan” iz Skoplja. “Ovo leksikografsko djelo predstavlja standardni dvojezični rječnik, nudi odrednicu odabranog leksičkog fonda u skladu s osnovnom namjenom. Zamišljen kao potpuni rječnik, nudi bilježenje svih leksema potvrđenih u korpusu u aktuelnom trenutku u usmenoj i pisanoj komunikaciji. Rječnik nesumnjivo ima veliku upotrebnu vrijednost”, kaže autorica

Žena Bošnjakinja poseban je fenomen. Malo je ko toliko predeverao i istrpio, malo je ko tako odlučno zasukao rukave i dao sve od sebe, a opet ostao marginaliziran kao bošnjačke žene. Stoljećima su naše kuće i naša čeljad stajali na plećima Bošnjakinja koje su ponosno, uzdignute glave i dostojanstveno čuvale naš obraz, našu vjeru i naš narod

Desničarsko-bjelački šovinizam u Evropi i SAD-u uglavnom je usmjeren protiv Hebreja i protiv tamnoputih osoba, Afrikanaca, Arapa, Indijaca, Roma... Zbog svoje tradicionalne neobrazovanosti, šovinisti su islamofobiju objedinili s rasnom pripadnošću pa bijele muslimane definiraju kao osobe koje ne pripadaju svojoj rasi. O tome govori i studija Kako bijeli muslimani podnose islamofobiju, nedavno objavljena u Americi

Enisa Larson živi i radi u Švedskoj, a u okolini Prijedora, odakle je rodom, 2012. godine podigla je voćnjak na vlastitom imanju. U voćnjaku je zasađeno 5.000 stabala. Već 2016. godine Enisa je osnovala firmu “Agroplus”. Renata Skoko odselila je kao samohrana majka s djetetom školskog uzrasta nedavno u Njemačku. Pošto ima hrvatsku putovnicu, mogla je otići da radi a da ne traži vizu. U Sarajevu je radila u privatnoj poliklinici, a u Njemačkoj je njegovateljica