Ljudska zajednica, od dogme praveći svetinju, naprosto bi se uštavila, a slobodna književnost ta je koja ne trpi nikakvu ustajalost i u život unosi svježinu. Stoga bih, prvenstveno mladim stvaraocima (kojima najprije savjetujem da u poslu budu od juriša), poručio da ne pristaju ni na kakve stege, uniformisanost i krute propise
Iako ovaj zanat polahko izumire, ljudima još treba potkovica za konja, držalica, motika, grablje, plug i sjekira, treba još ponekom potkovati konja... Danima sam znao potkivati, nekad konje i volove, ali tog je posla sve manje, ističe Mujo Cvrk
Stručnjak za sigurnost interneta i istraživač finske antivirusne kompanije “F-Secure” Mikko Hyppönen u svom obraćanju prije nekoliko godina na konferenciji u Bruxellesu istakao je da putem pametnih telefona i pametnih TV uređaja neko prati sve što radimo, pa čak i pričamo. Hyppönen pametne televizore navodi kao novu opasnost za sigurnost
Na otvaranju manifestacije “Dani vakufa” 13. aprila ove godine potpisan je protokol o obnovi Morića hana, koji će, to je sigurno, zauvijek promijeniti izgled ovog čudesnog mjesta. U revitalizaciju Morića hana bit će uloženo 6,5 miliona KM, a projekt će finansirati Generalna direkcija vakufa Republike Turske, koja trenutno finansira petnaest značajnih projekata u Bosni i Hercegovini
Potpisivanjem protokola o bratimljenju škola, broj bratskih škola porastao je s 88 na 141, a, s povećanjem broja škola koje budu uvodile turski jezik, ovaj će broj još više rasti
Adil Abdulah došao je sa svojom porodicom prije dvije godine u Bosnu i Hercegovinu, spašavajući se od ISIL-ovih ubica. Prethodno su nekoliko godina proveli u središtu sirijskih sukoba, a potom šest mjeseci u izbjegličkom kampu u Turskoj. Šta su preživjeli i s kojim se problemima danas suočavaju, pričali su za Stav Adil, nekadašnji pripadnik Armije RBiH, i njegova porodica
Na sceni su konstantni pokušaji radikalizacije javnog i političkog diskursa u bošnjačkom društvu s namjerom da se delegitimizira politički dijalog, a legitimiziraju se razni oblici političkog nasilja. Jedan oblik pokušaja takve radikalizacije stalno je širenje defetističke propagande i osjećaja skore propasti, očaja i besperspektivnosti, gdje se redovno kao krivac navodila ne samo stranka na vlasti (najčešće SDA) nego i sama ideja bošnjačkog organiziranja i okupljanja na nacionalnim osnovama. Drugi je oblik konstantno insistiranje na određenim terminima ne bi li se oni normalizirali, pa zatim ušli u “uši” i vokabular javnosti te postali općepoznate “činjenice” koje se podrazumijevaju. Termini poput “bošnjačka državna mafija”, “bošnjačka fildžan-država”, “bosanski Čaučesku”, “izborna krađa” –osmišljeni su i plasirani upravo u svrhu promjene percepcije političke stvarnosti u Bosni i Hercegovini
Već početkom pedesetih godina prošlog stoljeća pokrenut je prvi časopis bosanskohercegovačke emigracije u Velikoj Britaniji, pod nazivom Svijest, što potvrđuje tezu o veoma dobroj organiziranosti naše dijaspore
Meni nema teatra ako nije politički. Život i odluka da živite neka je politika. Ne mislim tu na dnevnopolitičko, a i to može biti deo teatra. Licemerje je naš najveći problem, pre svega licemerje ispravnih. Ti su najgori. Stalno krećem od sebe, gledam šta sam pogrešio, šta sam slagao, kako sam se namestio gde mi mesto nije bilo
Hafiza Mula-hanuma Merhemić i njen brat hafiz Osman mučki su ubijeni u svojoj kući, više Careve banje u Sarajevu početkom aprila 1985. godine. Ovaj zločin, ubistvo i pogibija Mujagine djece izazvali su stravu i užas među sarajevskom ehalijom. Osnovana je sumnja da su ovaj zločin pripremili i izvršili – ili UDBA (komunisti) ili srpska hajdučija, koja je, iz mržnje prema islamu, htjela ugasiti i posljednje svjetlo u Hadži Mujaginoj kući, gdje je hafiza Mula-hanuma bila nastavila tradiciju svog oca, rahmetli Hadži Mujage, nastavivši svake godine održavanje triju islamskih akademija: Miradžijje, Bedrijje i Šebi-arusa. Zločinac, ubica brata i sestre, ni danas nije otkriven. Stav iz pera Šabana Gadže donosi dijelove dnevnika Hadži Hafiza (Halid ef. Hadžimulić) o ovom stravičnom događaju
