fbpx

Registracija birača i lokalni izbori 2020: Hoćemo li dozvoliti da ostanemo bez glasa u manjem entitetu

Hoćemo li dozvoliti da Mladen Grujičić opet bude načelnik Opštine Srebrenica? Ako dozvolimo, dovodimo u pitanje opstanak našeg naroda ne samo u Srebrenici već i u drugim sredinama ovog entiteta.

Piše: Adis TANOVIĆ

Ako bismo se uzdali u čuvenu rečenicu bivšeg američkog predsjednika Johna F. Kennedyja “Ne pitajte šta vaša zemlja može učiniti za vas – pitajte šta vi možete učiniti za svoju zemlju”, onda se ne bismo trebali brinuti koliko će se Bošnjaka registrirati za lokalne izbore 2020. godine. Na početku rada Komunikacijskog centra za dijasporu pri BZK “Preporod” zaista smo dobili dojam da su Bošnjaci izgubili tu vrstu svijesti jer smo s terena dobijali informacije koje nisu bile optimistične. Kroz razgovor s našim imamima, odbornicima u džematima i drugim organizacijama dolazile su informacije da Bošnjaci očekuju više od svoje domovine i osjećala se bolna razina razočarenja i ravnodušnosti. Komunikacijski centar za dijasporu osnovan je kao nestranačka platforma upravo iz potrebe da to “nešto više” i pruži. Uostalom, najstarija i temeljna bošnjačka institucija za kulturu upravo je mjesto s kojeg se ponajbolje mogu artikulirati kulturni sadržaji iz domovine za kojima čezne dijaspora. Međutim, puno je to više od “čežnje” jer dijaspora se i dalje drži zajedno, na okupu, nesumnjivo iz nekog osjećaja zajedništva i pripadnosti. U džematima je taj osjećaj prije svega pripadnost islamu, ali s obzirom na to da je uloga infrastruktura džemata IZ u BiH u dijaspori proširena da služe kao kulturna udruženja i kulturni centri, osjećaj zajedništva i pripadnosti domovini i bošnjačkoj kulturnoj zajednici također je ono što je potrebno čuvati. Budući da Bošnjaci nisu vjerska skupina već nacija, bez sumnje treba računati i na rad onih udruženja, klubova i centara koji nisu direktno vezani za Islamsku zajednicu. Otvoreni pristup Komunikacijskog centra za dijasporu temelji se na ideji da se ni pod koju cijenu neće odustati niti od jednog građanina Bosne i Hercegovine u dijaspori koji pokazuje imalo interesa da zadrži vezu s domovinom.

Vjerujemo da su Bošnjaci naučili brojne lekcije iz prošlosti jer su preživjeli genocid i najveće zločine, a pred nama su ovih dana novi izazovi. Kada govorimo o registraciji birača iz dijaspore za lokalne izbore 2020, temeljno je pitanje: Hoćemo li dozvoliti da se u miru nastavi projekt etničkog čišćenja, hoćemo li dozvoliti da ostvare mirnim putem ono što nisu uspjeli agresijom na našu domovinu? Ne zaboravimo da najveći broj dijasporaca dolazi upravo s područja manjeg entiteta, od kuda su protjerani. Upravo učešćem u izborima i registracijom ta populacija može pokazati svoj otpor i svoje nepristajanje na politiku genocida i etničkog čišćenja – u Srebrenici, Prijedoru, Višegradu, Stocu, Brčkom… Bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali, svi bh. aktivisti u dijaspori iz ovog razloga trebaju pomoći pri registraciji glasača za predstojeće izbore, naročito one populacije s prebivalištem u manjem entitetu.

Hoćemo li dozvoliti da Mladen Grujičić opet bude načelnik Opštine Srebrenica? Ako dozvolimo, dovodimo u pitanje opstanak našeg naroda ne samo u Srebrenici već i u drugim sredinama ovog entiteta. To je pitanje koje nadilazi sve naše ljutnje, neslaganja, razočarenja. Hoćemo li dozvoliti da ostanemo bez glasa u manjem bh. entitetu? Hoćemo li čekati da nam se upute prijeteće poruke, pa naše zajedništvo u gorčinama pokazivati jedino na društvenim mrežama? Možemo li ostaviti iza sebe uvijek prisutne podjele i jednom zauvijek pokazati da smo naučili lekcije iz prošlosti?

Gdje god da živimo i radimo, koliko god uspjeli u svom životu i integrirali se u nova društva, u ime onog “da se ne ponovi” ne smijemo zaboraviti, a pogotovo ne smijemo odustati od svoje domovine. Ako se masovno odazovemo na registraciju birača, a potom u istom broju izađemo na izbore, umnogome ćemo olakšati život našim povratnicima i osigurati budućnost našeg naroda na svakom pedlju Bosne. O domovini trebamo stalno brinuti kao o svojoj porodici, jer upravo je ona to ognjište oko koje se naša bliža i dalja porodica okuplja.

Prošao sam gotovo cijelu našu dijasporu i mogu se pohvaliti da sam u kontaktu s gotovo svim dijasporskim centrima te mogu potvrditi koliko su ti ljudi vezani za svoju domovinu, koliko je vole i ekonomski joj doprinose. Rekao bih odsrca, dobri naši Bošnjani. Možda toga nisu posve svjesni, ali još jedan od direktnih načina da pomognu svojoj državi Bosni i Hercegovini jeste da se registriraju i da svojim glasom mijenjaju stvari nabolje.

Vjerujemo da će se u budućnosti mnoge stvari promijeniti, pogotovo jer dolazi jedna nova generacija Bošnjaka, kako u domovini, tako i u dijaspori. Naša zajednička misija jeste čuvati bošnjački identitet, pogotovo nadolazećih generacija. S jedne strane, ono što mogu osigurati temeljne kulturne institucije poput BZK “Preporod” jeste nezamjenjiva vrijednost za dijasporu, ali i ono što sa svojim iskustvima u naprednijim društvima domovini mogu ponuditi dijasporci – također je nezamjenjiva vrijednost.

I za kraj, radujemo se informacijama koje nam dolaze s terena, da kampanja koju zajednički provodimo ima odjeka. Bošnjaci u presudnim trenucima pokazuju da su svjesni da nemaju druge domovine, iako su ponekad od nje zaboravljeni. Brojke su optimistične, i to nas raduje. Zarad Srebrenice i Prijedora, Stoca i Brčkog, radost je to pregolema.

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!