Posljednjih dana pojavio se problem s otpadom na Trebeviću, i to nakon puštanja u rad žičare. Na Trebeviću ostaju ogromne količine smeća jer nema dovoljno korpi na izlaznoj rampi, odnosno nema nikako korpi za smeće jer je gore još gradilište

Piše: Jakub SALKIĆ

Kad dernek utihne i dan dođe do kraja, ostane smeće da ga kupi samo par redara. Vjerovatno bi ovako išli stihovi poznate pjesme “Zabranjenog pušenja” Kad dernek utihne da su kojim slučajem vezani za 1. maj. Naime, kod nas je borba za radnička prava, što inače obilježava 1. maj u svijetu, svedena na janje na ražnju, ćevape na roštilju i litre alkohola, sve u prelijepom prirodnom ambijentu naših izletišta. Ali, kada dernek utihne, ostaje smeće, a često i dijelovi šuma opustošeni požarima izazvanim nekontroliranim paljenjem vatre.

Osman Delić, koji je dugo godina bio direktor Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća “Park” Sarajevo, a danas je direktor Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja, ispričao nam je da su radnici preduzeća “Park” u vrijeme dok je bio direktor znali skupiti i odvući dvadeset traktorskih prikolica smeća s izletišta oko Sarajeva nakon proslave 1. maja.

Delić ističe da je danas stanje ipak nešto bolje, posebno u zaštićenim područjima, ondje gdje se naplaćuje ulaz i gdje postoji redarska služba koja nadgleda zaštićena područja, kao što su Vrelo Bosne i Bijambare. No, dodaje da ipak nije bilo lahko odvići naše ljude da ne “okreću janjad” na izletištima proglašenim zaštićenim područjima.

ELEKTRIČNI VOZ NA BIJAMBARAMA

“Kada smo prije osam godina zabranili ulazak automobilima na Bijambare i kada sam prvi put rekao da će tu biti električni voz, rekli su: ‘Ovaj prosipa nekakve ublehe.’ Sad imaju dva voza koja voze od ulaza na Bijambare do pećine. Sam je voz prošle godine prevezao 65.000 putnika s uredno izdatim fiskalnim računima i kartama. Jednom sam se našalio da smo prevezli više putnika nego Željeznice Federacije, pa su mi se kolege naljutile”, kaže Delić i dodaje da je pećina na Bijambarama prošle godine primila 26.500 posjetilaca, polovina njih bili su domaći gosti, druga polovina turisti iz okolnih zemalja i azijskih država.

Najveći dio problema sa smećem koje ostaje nakon proslave 1. maja, ističe Delić, riješen je uvođenjem naplate ulaza u zaštićeno područje te uvođenjem redarske službe.

“Ondje gdje ima stalni nadzor, nema više problema. Na Vrelu Bosne i Bijambarama, gdje obavljamo naplatu ulaza i kontrolu nadzorničke službe, nemamo problema i sve su manje i manje količina smeća koje ostaju iza posjetilaca. Nemamo više ni problema na Bijambarama i Vrelu Bosne s paljenjem vatre jer posjetioci znaju da je to zabranjeno. Istina, na Bijambarama za 1. maj dopustimo da mogu potpaliti roštilji, ali samo s odignutim nogama, gdje se vatra ne loži na zemlji, a na Vrelu Bosne ni to ne dozvoljavamo”, kaže Delić.

S druge strane, na izletištima kojima upravlja ova javna ustanova, gdje nema stalnog nadzora i naplate ulaza – Stojčevac, Trebević i Skakavac – ima slučajeva da izletnici pokušavaju zapaliti vatru, ostaviti smeće, ali kada budu upozoreni da to ne rade, onda odustanu. Prošle je godine, prema Delićevim riječima, u zaštićenim područjima Bijambare i Vrelo Bosne 1. maj proslavilo 15.000 posjetilaca. Ove godine očekuje da ih bude više zato što se već sad pokazalo da je sezona mnogo bolje počela, za 30% je više posjetilaca nego u istom periodu prošle godine na Bijambarama i na Vrelu Bosne.

Delić je mišljenja da su redari koji vrše stalni nadzor na izletištima glavni razlog što je sve manje smeća i požara nakon proslave 1. maja. Za primjer navodi izletišta koja nisu uređena na ovakav način.

“Ako pogledamo Igman, Bjelašnicu, Barice, vidjet ćemo da su u tim dijelovima često devastirane i uništene korpe za smeće i nadstrešnice. Tu skoro svake godine za 1. maj imamo požare. Dok, s druge strane, ondje gdje postoji nadzor, nema ni požara, ni šumokradica, ni lovokradica. Inače, za 1. maj, s obzirom na to da dolazi veći broj ljudi na izletišta, pozovemo vatrogasne brigade, policiju i hitnu pomoć da ondje dežuraju. Na Vrelu Bosne zabranjen je ulazak automobilima 1. i 2. maja. Posjetioci automobile mogu ostaviti kod crkve na Ilidži i na ulazu u Aleju”, kaže Delić i dodaje da su za prvomajske praznike svi zaposlenici ove javne ustanove angažirani da brinu o čistoći i sigurnosti izletišta, a osim njih, Javna ustanova za zaštićena prirodna područja angažira i dodatne radnike putem projekta javnih radova kako bi spriječili neželjene posljedice po prirodni ambijent koje mogu izazvati nesavjesni izletnici, ali i šumokradice i lovokradice.

UREĐENJE ALEJE AMBASADORA

Prema Delićevim riječima, posljednjih dana pojavio se problem s otpadom na Trebeviću, i to nakon puštanja u rad žičare. Na Trebeviću ostaju ogromne količine smeća jer nema dovoljno korpi na izlaznoj rampi, odnosno nema nikako korpi za smeće jer je gore još gradilište.

“Mi imamo dovoljno korpi na Trebeviću u zaštićenom području, međutim, na samoj izlaznoj rampi nema nikako korpi ni kontejnera, tako da muku mučimo sa sakupljanjem otpada. Za 1. maj ćemo pooštriti dežure, posebno na Trebeviću, pošto će biti sila posjetilaca, a to je osjetljivo područje, borova šuma, uvijek može doći do požara”, pojašnjava Delić.

On naglašava da je prošle godine Vrelo Bosne posjetilo 220.000, a Bijambare 80.000 posjetilaca, te se nada da će ove godine taj broj biti znatno veći.

Delićeva poruka izletnicima glasi: “Ostavite izletišta u stanju u kakvom ste ih zatekli. Ja često kažem kako mi se čini da u ruksaku donesu i dio kućnog smeća i ostave gore. Zamolio bih ih da to deponiraju u korpe za otpatke, da ono što je prirodno ostane prirodno, a ono što je antropogeni, ljudski faktor prouzrokovao, da to saniraju, da što manje koriste otvoreni plamen jer će biti velike vrućine i da što manje smeća ostavljaju iza sebe.”

Što se tiče ostalih projekata, prioritet ove javne ustanove jeste uređenje Aleje ambasadora. Ovaj prostor Javna ustanova za zaštićena prirodna područja preuzela je u septembru prošle godine i tu su instalirane nadstrešnice, klupe, stolovi i kante za smeće.

“Dok sam bio u preduzeću ‘Park’, stalno je dolazilo do devastacije. Sada, kada imamo nadzor, sve je manje toga, a planiramo tokom ove godine s Općinom Stari Grad instalirati na četiri lokaliteta videonadzor i postaviti uličnu rasvjetu. Mislim da ćemo time prostor šetnice Darive učiniti privlačnijim za posjetioce, što nam je i cilj”, kaže Delić.

Također, ovih dana Ministarstvo okoliša i turizma FBiH radi na valorizaciji prostora Igmana, Bjelašnice i Rakitnice. Delić se nada da će i taj prostor ubrzo biti zaštićen i da će se tako stvoriti zeleni prsten oko Sarajeva – Bijambare, Vrelo Bosne, Trebević, Skakavac, Dariva, Igman i Bjelašnica. Barem zimi, kada je najviše magle i smoga u Sarajevu, građani će imati gdje izaći i udahnuti čisti zrak. Do tada, bilo bi lijepo da smećem ne zagađuju okolinu.