Njegova opsesija Grace Kelly bila je evidentna. Prije snimanja važnog prizora, volio se zbližiti i šaptati u uho glumice. Scenu u kojoj muškarac iza zavjese nožem napada ženu koja se tušira ponavljao je šet dana. U svojoj knjizi 'Mračna strana genija' Donald Spoto tvrdi da Hitchcock nikad nije oprostio Kelly što je napustila glumu da bi postala princeza od Monaka, te da je ispod tuša u filmu 'Psycho' (1960) Janet Leight zaista bila nova Grace Kelly zbog koje je scena ubistva bila tako bijesna.
 bio je i ostao jedan od najpopularnijih filmskih stvaralaca u historiji filma. Rođen u Londonu, sin trgovca voćem režirao je 51 film tijekom sedam desetljeća od svog debija iz 1925. godine. Pet puta nominiran za Oscara za najboljeg redatelja, nikad nije osvojio tu statuu. Nakon što je u Engleskoj snimio 11 nijemih filmova i 16 filmova s tonom, slavu je nastavio graditi u Hollywoodu gdje je i umro nakon zatajenja bubrega.</p>
<p>Kremiran je i njegov je pepeo prosut u Tihi okean.</p>
<p>“Bio sam prestravljena zbog policije, zbog religioznih roditelja, fizičkog kažnjavanja i mnogih stvari. To je korijen mog rada. A sada to vraćam, teroriziram ljude.” Alfred Hitchcock u svojim javnim istupima nikada nije skrivao svoje duhove i svoju izopačenost. Njegovi su filmovi upravo to: perverzije, nervoze i duhovi zbog kojih bi mogao završiti na kauču psihoanalitičara.</p>
<p>Na današnji dan, 29. aprila, prije 40 godina, britanski reditelj umro je u svom dvorcu na Bel Airu. Nikad nije osvojio Oscara, ali je znao da je način snimanja filmova zahvaljuijući njemu zauvijek promijenjen.</p>
<p>Ko želo shvatiti Hitchcocka najbolje je da pročita knjigu kako je sa njim razgovarao François Truffaut. U toj je knjizi iznio svoje ideje o audio-vizualnom jeziku, ali i svoj problematični odnos sa ženama. Hitchcock je bio oženjen Almom Reville, niskom crvenokosom, nepristojnom urednicom koja nije imala nikakve veze sa ženskom paradigmom koja se pojavljuje u njegovim filmovima.</p>
<p>Peter Ackroyd, pak, u biografiji reditelja tvrdi da su Hitchcock i Reville bili dva suradnika, da se ona brinula o montaži, pregledala scenarije i savjetovala ga, ali da nikada nisu bili u braku. U stvari, kaže biograf, Hitchcock je uvijek bio potisnuti homoseksualac pa je vrlo muževna Reville imala vrlo različitu ulogu od one uobičajene supruge, unatoč činjenici da su bili zajedno više od pola stoljeća.</p>
<p>Ključ njegovog ponašanja trebalo bi potražiuti u strogom katoličkom obrazovanju u kojem je reditelj živio od malih nogu i zbog čega je u sebi nosio brojne izopačenosti koje je javno ispoljavao, kako u životu tako i tokom snimanja kada je psihološkim mučenjima podvrgavao glumice u svojim filmovima.</p>
<p>Njegova opsesija Grace Kelly bila je evidentna. Prije snimanja važnog prizora, volio se zbližiti i šaptati u uho glumice. Scenu u kojoj muškarac iza zavjese nožem napada ženu koja se tušira ponavljao je šet dana. U svojoj knjizi ‘Mračna strana genija’ Donald Spoto tvrdi da Hitchcock nikad nije oprostio Kelly što je napustila glumu da bi postala princeza od Monaka, te da je ispod tuša u filmu ‘Psycho’ (1960) Janet Leight zaista bila nova Grace Kelly zbog koje je scena ubistva bila tako bijesna.</p>
<p>Tippi Hedren Hitchcock je doveo do krajnje granice svoje bolesne opsjednutosti ženama. Nakon što ju je otkrio u televizijskoj reklami, engleski reditelj zaljubio se u majku Melanie Griffith i režirao s njom dva filma: ‘Ptice’ (1963) i ‘Lopov Marnie’ (1964). Nikad nije bila zastrašena niti se prepustila pokušajima genija za zbližavanjem, a on joj se osvetio podvrgavajući je napadu pravih ptica i bojkotirajući karijeru nakon što je ga je npaustila u studiju i zalupila vratima uz povike “J… debela svinja!”</p>
<p>Hedren je trebalo tri godine da ponovno dobiju ulogu. U svojim memoarima, objavljenim prije pet godina, glumica nije napisa niti jednu dobru riječ za Hitchcocka: „Moja misija je bila pokazati da, iako mi je Hitchcock možda upropastio karijeru, mu nikada nisam dopustila da mi uništi život.”</p>
<p> </p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
PROČITAJTE I...
UZ 31. GODIŠNJICU SMRTI ĆAMILA SIJARIĆA
Zasnovana na magmi nacionalnog bića, na buntovnoj i polivalentnoj leksičkoj podlozi, na vreloj maštovitosti i gotovo sentimentalnoj zagrcnutosti narodnog rapsoda, poezija Ćamila Sijarića traga za suštinskim mirom, u jednoj univerzalno oblikovanoj formi, osvjetljava čovjekovu sudbinu kroz najintimniju vizuru, svoj san o mogućem spokojstvu projektuje na historijsko platno vječito živih ožiljaka stradalništva i bola kao univerzalnih i odveć ponovljivih kategorija.
Univerzalni rječnik čuda Almina Kaplana: RASKOŠNE POETSKE SLIKE
Almin Kaplan, Bukara, “Planjax”, Tešanj, 2018.