Od 239 zemalja s kojima Njemačka trguje, samo njih 70 ima suficit s Njemačkom, a među njima su Japan, Kina, Rusija... Kada su u pitanju bivše jugoslavenske republike, suficit s Nijemcima u prošloj godini imale su samo Slovenija i Makedonija. Njemačka je prošle godine imala suficit u međunarodnoj trgovini u iznosu od 244 milijarde eura. Njemačkoj je Bosna i Hercegovina na 71. mjestu najvećih trgovinskih partnera
. Prema ovoj analizi, nezaposlenost u BiH prošle godine pala je na 20,5 posto, s 25,4 posto godinu ranije. Ovi podaci poklapaju se s podacima iz Ankete o radnoj snazi za 2017, koju je objavila Agencija za statistiku BiH. Prema procjeni WIIW-a, nezaposlenost će ove godine pasti na 19,4 posto, naredne na 18,8 posto, a 2020. godine na 18,3 posto.</p>
<p>Druga je činjenica da je izvoz iz BiH u 2017. godini iznosio oko 11 milijardi maraka, što je rekordan iznos. Izvoz u 2016. iznosio je oko 9,4 milijardi, što znači da je u 2017. porastao za više od 1,5 milijardi KM. Dakle, prvi put poslije rata bh. izvoz je premašio “magičnu” cifru od 10 milijardi maraka. Treće, Bosna i Hercegovina je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, prvi put u 26 godina nezavisnosti u prva dva mjeseca 2018. godine ostvarila vanjskotrgovinski suficit s Njemačkom. Njemačka je najmoćnija država u Evropi, s najjačom privredom, globalno među najkonkurentnijim zemljama svijeta. Upravo s tom zemljom BiH ima suficit, što je podatak s kojim se ne mogu pohvaliti mnoge razvijenije države svijeta.</p>
<p>Od 239 zemalja s kojima Njemačka trguje, samo njih 70 ima suficit s Njemačkom, a među njima su Japan, Kina, Rusija… Kada su u pitanju bivše jugoslavenske republike, suficit s Nijemcima u prošloj godini imale su samo Slovenija i Makedonija. Njemačka je prošle godine imala suficit u međunarodnoj trgovini u iznosu od 244 milijarde eura. Njemačkoj je Bosna i Hercegovina na 71. mjestu najvećih trgovinskih partnera</p>
<p>Za bh. ekonomiju je najvažnija vijest da su pozitivni trendovi iz 2017. godine u vanjskotrgovinskoj razmjeni nastavljeni i u 2018. godini, i to postavljanjem novih rekorda. Za prva dva mjeseca ove godine izvoz je bio vrijedan 1,8 milijardi maraka, što je 17,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je uvoz iznosio 2,6 milijardi maraka, što je povećanje za 10,9 posto.</p>
<p>Lavovski dio izvoza otpada na prerađivačku industriju (ukupno jedna milijarda maraka) uz povećanje u odnosu na 2017. godinu od 30 posto. Zahvaljujući ovim kretanjima, pokrivenost uvoza izvozom narasla je na do sada rekordnih 68 posto, što je povećanje u odnosu na isti period prošle godine za oko sedam posto. Izvoz u zemlje CEFTA-e nastavljen je jakim stopama rasta: 27,3 posto više nego u istom periodu 2017. godine, dok je uvoz zabilježio povećanje od 6,7 posto. U razmjeni sa zemljama CEFTA-e BiH je došla do stope pokrivenosti uvoza izvozom od 88,1 posto. Nešto manju stopa rasta izvoza, oko 19 posto, BiH je imala sa zemljama EU, dok je uvoz u istom periodu bilježio rast od 9 posto. Vrijednost izvoza iznosila je 1,34 milijarde maraka. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU dosegla je 83,3 posto.</p>
<p>Analizirajući ove podatke, Belma Hasić, stručna saradnica za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH, kazala je za <em>Stav</em> da je i dalje najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH Hrvatska, koja je imala gotovo identičan rast uvoza i izvoza. Što se tiče Njemačke, tu je BiH ostvarila pokrivenost uvoza izvozom 103 posto. Izvoz u Njemačku porastao je za 13 posto, dok je uvoz iz Njemačke rastao po stopi od 12 posto. Zemljama s kojima već neko vrijeme imamo suficit pridružila se Austrija, s kojom imamo pokrivenost uvoza izvozom 116 posto.</p>
<p><strong>PAD IZVOZA U TURSKU I RUSIJU</strong></p>
<p>Govoreći o zemljama CEFTA-e, Hasić je istakla kako je rast izvoza počeo još prošle godine i da je sada intenziviran. No, ono na što BiH u tom kontekstu može biti posebno ponosna jeste činjenica, dodaje Hasić, da je povećana pokrivenost uvoza izvozom sa Srbijom na 52 posto, što dobija na važnosti kada se uzme u obzir da je početkom 2017. godina taj procent iznosio oko 30-ak posto.</p>
<p>Jedan od razloga za to jeste, smatra ova analitičarka, što se domaći proizvođači okreću regionalnom tržištu. S druge strane, vidljivi su napori bh. vlasti da se u trgovini sa Srbijom ukinu razne necarinske barijere koje su opterećivale trgovinu između dviju zemalja. Na tome se svakodnevno radi i to daje dobre rezultate. Ono što nije dobra vijest jeste da je smanjen izvoz u Tursku za osam posto, što je rezultat čekanja da se pripreme ugovori za ovu godinu za izvoz mesa. Osim toga, agroindustrijski sektor nosilac je izvoza u ovu zemlju, a upravo su zimski mjeseci vrijeme kada je taj sektor u stagnaciji.</p>
<p>Istovremeno, Hasić podsjeća da smo imali drastično povećanje uvoza iz Rusije za 122 posto, a smanjenje izvoza za 30 posto, što je jednim dijelom posljedica afere izvoza jabuka. Izvoz je obustavljen nakon što su pojedine kompanije varale ruske kupce. U prvim mjesecima ove godine svi industrijski sektori imali su povećanje izvoza, osim agroindustrijskog sektora. S obzirom na to da su drvna i metalska industrija vodeće industrijske grane u izvozu, a njihovi su najznačajniji partneri u Evropskoj uniji, stabilnost i rast u eurozoni doprinose i rastu izvoza naših najznačajnijih izvoznih proizvoda.</p>
<p>No, ono što bi u budućnosti moglo utjecati na trgovinu svakako je najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o povećanju carinskih stopa na čelik i aluminij, a kasnije i najava mogućnosti oporezivanja automobila uvezenih iz EU, te s druge strane odgovor Evropske unije na najavljene mjere američkog predsjednika. Treba podsjetiti da je BiH među 20 privilegiranih zemalja čiji su proizvodi oslobođeni carine pri uvozu u SAD, a među proizvodima koji se izvoze u SAD bez carine upravo su aluminij i čelik. S druge strane, mogućnost oporezivanja uvoza automobila u SAD utjecala bi negativno na bh. industriju jer bi neminovno dovelo do poremećaja u evropskoj autoindustriji za koju bh. firme proizvode komponente, jer nema evropskog automobila koji nema barem jedan dio proizveden u BiH.</p>
<p><strong> </strong></p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Desnica protiv desne vlastiSljedeći članak
Abramovič iz Siminog Hana
