Prema riječima predsjednika Privredne komore Kantona Sarajevo Muamera Mahmutovića, na javni poziv za provođenje ovog projekta aplicirala je 51 osoba. Kriterije da pristupe edukaciji zadovoljile su 44 osobe. Njih 36 uspješno su prošli edukaciju – I fazu projekta – a za finansiranje je odabrano sedamnaest ideja

Piše: Jakub SALKIĆ

Sedamnaest mladih iz Kantona Sarajevo, čiji biznis-planovi sa stanovišta opravdanosti i održivosti investicije zadovoljavaju uvjete Projekta podrške mladim osobama za započinjanje posla – “Start-up”, predstavili su svoje proizvode i biznise na zajedničkom štandu Privredne komore Kantona Sarajevo tokom nedavno održanog Sajma privrede, poljoprivrede i zanatstva u sarajevskom centru Skenderija.

Prema riječima predsjednika Privredne komore Kantona Sarajevo Muamera Mahmutovića, na javni poziv za provođenje Projekta aplicirala je 51 osoba. Kriterije da pristupe edukaciji zadovoljile su 44 osobe. Njih 36 uspješno su prošli edukaciju – I fazu projekta – a za finansiranje je odabrano sedamnaest ideja.

“Dodjela bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu od 297.313 KM za odabranih sedamnaest biznis-planova, projekata, u skladu s odlukom Vlade Kantona Sarajevo, obavezuje odabrane aplikante da, pored dodijeljenih poticajnih sredstava, osiguraju i vlastito učešće od 20 posto sredstava za realizaciju poslovne ideje i održivost start-up biznisa, izvrše registraciju firme ili obrta i posluju minimalno tri godine. Njihova je obaveza da, osim samozapošljavanja, zaposle još najmanje jednu osobu, a Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo i Privredna komora Kantona Sarajevo, koja je partner na ovom projektu, obavezali su se na davanje usluge mentoringa i monitoringa u naredne tri godine”, kaže Mahmutović.

Među sedamnaest mladih koji su dobili podršku Vlade Kantona i Privredne komore nalazi se i Amra Mulabdić. Farmaceut je po struci. Firma koju je osnovala zove se “Terra Lilia”, a riječ je o apoteci s galenskim laboratorijem u kojem Amra proizvodi i prodaje prirodnu kozmetiku. Otvaranje apoteke predviđeno je za desetak dana.

PRIRODNA KOZMETIKA

“Pošla sam od ideje da nema dovoljno prirodne kozmetike na našem tržištu, kao ni proizvoda poput tinktura bez alkohola. Vidjela sam da postoji tržište za takve proizvode. Proizvodim kreme za lice, kreme za tijelo, losione za tijelo na bazi hladno cijeđenih biljnih i eteričnih ulja, zatim grožđane masti, balzam za usne, sarađujem s gospođom koja proizvodi sapune u kojima je jedan od sastojaka vuna. Vuna ima protektivno djelovanje na kožu, pruža blagi piling i ne širi pore na licu. Zato je izuzetno dobra za njegu lica. U ponudi imam i prvi puder u Bosni i Hercegovini koji je bez talka. Riječ je o sirovini koja se dobija zajedno s azbestom, posjeduje azbestna onečišćenja i izaziva iritaciju pluća kod djece, a kod odraslih koji talk koriste u dezodoransu može izazvati kancer limfnih sudova.

Došla sam na ideju da napravim puder bez talka od gline i škroba. Ovakav puder, bez kancerogenih supstanci, s formulom na bazi gline i škroba prvi je takav u svijetu. Također, proizvodim gelove za tuširanje i šampone po narudžbi bez sulfata, parabena i metaparabena jer ove supstance remete prirodni hormonalni balans kod djece i odraslih. Imam i kapi za oralnu upotrebu na bazi glicerola, koje su samim tim halal, jer se ostale ovakve kapi na tržištu prave od etanolne otopine. Također, pravim i kapi za spavanje na bazi magnezij-glicinata koje djeluju umirujuće i opuštaju”, objašnjava Amra i dodaje da uvijek kada pravi neki preparat nastoji otkloniti problem, a ne maskirati simptome.

Kao što Amra ima inovativnu recepturu za svoje kozmetičke proizvode, tako i Faruk Alibašić ima inovativnu aplikaciju za pčelare. Njegov start-up “HaBEEtat” omogućava digitalizaciju tradicionalnih košnica.

“S našim proizvodom standardne pčelinje košnice pretvaramo u ‘pametne košnice’. Razvili smo podesivu hardversku komponentu integriranu s web i mobilnim softverskim platformama, što pčelarima daje najvažnije informacije o tome šta se dešava unutar i izvan košnice. ‘HaBEEtat’ je prvo i jedino tehničko rješenje u svijetu pomoću kojeg pčelari mogu pratiti težinu meda proizvedenog na svakom od deset okvira pojedinačno. ‘HaBEEtat’ prati i mjeri temperaturu i vlažnost zraka, a sve je ovo moguće vidjeti pomoću web-platforme ili mobilne aplikacije. ‘HaBEEtat Smart Frame’ doprinosi smanjenju uginuća pčelinje populacije te doprinosi jednostavnijem, efektivnijem i efikasnijem bavljenju pčelarstvom. Osim toga, pčelarima stvaramo ogromne uštede kako novca, tako i vremena. Omogućavamo im da u svako doba i s bilo kojeg mjesta mogu provjeriti stanje u košnici”, objašnjava Faruk. Aplikacija omogućava pčelarima da kreiraju i vlastitu društvenu mrežu u sklopu aplikacije. Pčelari će moći komunicirati međusobno, tako da će neiskusni među njima moći zatražiti savjet od onih koji imaju više iskustva.

Naša je vizija da tokom godina skupimo podatke koji će nam pomoći da uz pomoć tehnologije i umjetne inteligencije podignemo pčelarstvo na viši nivo.

U istoj branši, samo na tradicionalniji način, angažiran je i Izmir Bužo. Njegova stolarska radionica proizvodi košnice za pčele. Sasvim obične, ali kvalitetne. Izmir kaže da je ideja nastala prije četiri godine. Počeo je s bratom raditi u stolarskoj radionici kako bi naučio zanat, ali nije baš bio previše zainteresiran. No, onda se zaposlio u firmi za proizvodnju namještaja, stekao iskustvo rada na mašinama i zavolio stolarski posao. Kada su on i njegov brat htjeli nabaviti pčele, krenuli su u potragu za košnicama i vidjeli da na tržištu nema mnogo kvalitetnih košnica. Umjesto da ulože u kupovinu košnice, investirali su u mašine i počeli ih sami praviti. Kaže da su sada njegovi klijenti profesionalni i pčelari koji se time bave kao hobijem, kao i brojne prodavnice poljoopreme u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, prednost male proizvodnje jeste to što se može prilagoditi željama i potrebama kupaca.

 “TOO FAT MAN”

Sunita Dizdar-Hodžić bavi se izradom unikatnog nakita s prirodnim suhim cvjetovima pod brendom “Flora Handmade”. “Ono što je karakteristično za ove proizvode jeste da kupac šalje poruku, priča svoju priču jer svaki cvijet ima svoje značenje. Većinom se ta značenja vežu za srednji vijek, kada se emocije nisu mogle izražavati otvoreno kao danas pa se u tu svrhu koristilo cvijeće.”

Pokazujući na cvijet koji se zove “Don’t forget me”, objašnjava kako su vitezovi u srednjem vijeku prije nego što bi krenuli u rat ostavljali ovakve cvjetove svojim djevojkama nastojeći im time poručiti da ih ne zaborave. Danas, kako kaže, muževi najčešće poklanjaju suprugama nakit s ovim cvijetom.

Objašnjava da se posebnom tehnikom suhi cvjetovi stavljaju u staklasti, prozirni materijal, tako da nakit izgleda elegantno. Pojednostavljeno, kaže Sunita, to je kao birvaktile herbar. Ona je, kaže, zadužena za nakit, a muž pravi odgovarajuće kutije.

Jedan od start-upa koji su predstavljeni na sajmu, a koji se bavi proizvodnjom, jeste obrt “Sherbetlook”. Riječ je o firmi koja proizvodi sokove duboko ukorijenjene u tradiciju naše zemlje, kao što su sokovi od ruže i zove.

U skladu s modernim trendovima, Mikail Bajram razvija aplikaciju za frizerske salone uz pomoć koje će ljudi moći rezervirati termine. To će, prema njegovim riječima, omogućiti vlasnicima frizerskih salona i radnicima da imaju jasan pregled o tome kada su termini rezervirani, ali i uvid u to koliko su posla uradili. Aplikacija neće stati na frizerskim salonima, plan ju je proširiti na sve usluge koje imaju potrebe za rezervacijom termina.

Adin Mulahmetović uskoro će objaviti igricu “Too Fat” za mobilne telefone. To je jedan od rijetkih projekata game developmenta u Bosni i Hercegovini. U igrici predebeli lik dobije bolest koja zahtijeva da jede samo nezdravu hranu. Cilj je, kaže Adin, poručiti ljudima da malo više brinu o vlastitoj prehrani i izbjegavaju takvu hranu.

U IT sektoru je i Mahir Smajić. Njegov je cilj da nabavi tehnologiju i počne pružati usluge spašavanja podataka s pokvarenih diskova, memorija telefona i ostalih uređaja. Ova usluga, prema njegovim riječima, ne postoji kod nas jer je alat za tzv. data recovery dosta skup, a uz to, potrebna su i specifična znanja da bi se pravilno rukovalo takvim alatima. Ako se napravi mala greška, aparati mogu biti uništeni.

Belma Blažević želi unaprijediti osnovnu uslugu fotokopiranja i štampe, te nastaviti s porodičnim poslom koji su njeni roditelji započeli.

Svima je zajedničko to što su poduzetnici, neki manje, a neki više inovativni, ali svi imaju veliku želju i energiju da uspiju na tržištu.

Amila Pilav-Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu: Poduzetnici se plaše osude okoline

Profesorica Amila Pilav-Velić bila je u okviru projekta Privredne komore Kantona Sarajevo i Ministarstva privrede KS-a “Podrška mladim za započinjanje biznisa” među troje univerzitetskih profesora koji su educirali mlade o biznisu. Tokom edukacije su profesori učesnicima nastojali prenijeti znanja, a finalni rezultat jesu provodivi i održivi biznis-planovi – vjerujemo i uspješna mala preduzeća. Profesorica Pilav-Velić govorila je za Stav o ovom projektu i općenito o poduzetništvu.

STAV: Koliko su “evoluirale” ideje s kojima su učesnici projekta došli kod Vas na edukaciju u odnosu na projekte s kojima su iz edukacije izašli?

PILAV-VELIĆ: Napredovanje ideja od momenta prijave na javni poziv do njihove zvanične prezentacije više je nego očigledno. Još je važnije to što su, zahvaljujući obuci, sami uočili slabosti svojih ideja te prepoznali potencijalne rizike. Mentori to nisu morali učiniti za njih. To znači da smo im osigurali potrebne kompetencije i preduzetničke vještine da sami prepoznaju potencijal i održivost poslovne ideje. Priznat ćete, to je veliki uspjeh!

STAV: Znamo da ne opstane svaki start-up, ali koliko su realni i provodivi biznis-planovi mladih koje je Komora odlučila podržati?

PILAV-VELIĆ: Globalno gledajući, stopa preživljavanja start-up poduhvata iznimno je niska. Procjenjuje se da 90 posto start-up projekata završi neuspješno. Međutim, kada je riječ o projektima koje je podržala Privredna komora Kantona Sarajevo, uvjerena sam da ovi mladi preduzetnici koji su prošli obuku, kreirali odgovarajući poslovni model te razvili konkretan poslovni plan predstavljaju sigurnu investiciju. Ovaj model start-up podrške po takvom je pristupu jedinstven i prvi takve vrste u našoj zemlji. Prvi put imamo konkretnu finansijsku podršku u obliku grant sredstava koja se dodjeljuju mladim preduzetnicima, ali tek nakon što prođu specifičnu obuku te steknu konkretne preduzetničke vještine. Jedino je tako moguće postići održivost njihovih biznisa. Bilo koji drugačiji modalitet podrške bio bi samo neuspjeli pokušaj i ništa više.

STAV: Iz Vašeg iskustva, koliko su mladi zaista poduzetni u Bosni i Hercegovini, čega se najviše plaše prilikom pokretanja biznisa?

PILAV-VELIĆ: Prema globalnom indeksu preduzetništva i razvoja, Bosna i Hercegovina nalazi se na 95. mjestu, od ukupno 137 zemalja, te, nažalost, predstavlja najlošije rangiranu zemlju u regiji. Tako se, primjerice, susjedna Hrvatska nalazi na 54. mjestu, Srbija na 74, a Crna Gora i Makedonija na 60, odnosno 66. mjestu. Ovaj indeks sadrži četrnaest indikatora, kao što su pristup potrebnoj radnoj snazi, dostupnost kapitala, start-up prilike, prihvatanje rizika, start-up vještine, inovacije proizvoda, inovacije procesa itd. I iako se nerijetko kao jedan od ključnih izazova razvoja preduzetništva, odnosno preduzetničkog ekosistema u našoj zemlji ističe neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sistema, te neefikasna javna administracija, ipak ovaj indeks pokazuje da je naša zemlja najlošije rangirana kada je riječ o inovacijama, spremnosti preduzetnika da prihvate rizik, start-up prilikama koje su dostupne svima, a posebno mladima, te razvijenost start-up vještina. Stoga, da se vratim na Vaše konkretno pitanje, moje dosadašnje iskustvo takvo je da većina mladih odustaje od pokretanja vlastitog biznisa zbog straha od neuspjeha, odnosno nespremnosti da preduzmu rizik. Pritom posebno ističu strah od finansijskog gubitka i neodobravanja, odnosno osuđivanja od okoline, prije svega porodice.

STAV: Imate li neki od ovih projekata koji je posebno inspirativan, zanimljiv, koji smatrate “perjanicom” cijelog projekta?

PILAV-VELIĆ: Kao mentorici, veoma mi je teško izdvojiti neke start-upove u odnosu na druge. Svaki start-up koji mentorišem ili sam mentorisala doživljavam kao vlastito dijete. U takvim okolnostima teško je biti objektivan i izdvojiti jedan od njih. Ali, evo, pokušat ću navesti neke od njih. Ne mogu ne spomenuti sjajnu dizajnericu umjetničkog nakita “Jewellery EM” Enu Mulavdić, koja izlaže i prodaje svoj nakit te osvaja vrijedne nagrade u New Yorku, Münchenu, Parizu i drugim svjetskim metropolama; pametnu pčelinju košnicu “HaBEEtat” i sjajan tim mladića predvođen Farukom Alibašićem; predivnu magistricu farmacije Amru Kamberović-Mulabdić i njen start-up “Terra Lilia”, koja se bavi proizvodnjom biljne kozmetike i preparata od isključivo organski čistih biljnih ulja; sjajnu preduzetnicu Sunitu Dizdar-Hodžić i njen handmade nakit “Flora” kao jedinu preduzetnicu koja “prodaje” emociju sadržanu u cvijeću, zatim su tu su Izmir Bužo, Nejra Lepić-Salkić, Amela Mustafić-Čelik itd. Ma svih sedamnaest start-up projekata koji su dobili podršku zapravo su jedinstveni i jednako uspješni. Zaista mi je zadovoljstvo i čast biti dio ovih uspješnih priča.