Firma “Butmir”, čiji je vlasnik Husein Hasibović, osnovala je firmu “Centralni terminal” (CTS) i izgradila carinski terminal na ulazu u Rajlovac iz smjera Vogošće. Početkom godine bilo je najavljeno premještanje carinskog terminala iz Halilovića, a tu je Hasibović vidio svoju priliku da nastavi unosne poslove s Upravom za indirektno oporezivanje BiH

Piše: Jakub SALKIĆ

Husein Sejo Hasibović, vlasnik građevinskog preduzeća “Butmir”, priveo je kraju izgradnju carinskog terminala na ulazu u sarajevsko naselje Rajlovac iz pravca Vogošće. Iako je početkom ove godine firma “Intereuropa”, koja je vlasnik carinskog terminala u Halilovićima, bila obavještena da će morati iseliti carinski terminal iz Halilovića, to se ipak neće desiti. Berem ne ubrzo. Naime, Općina Novi Grad Sarajevo novim Regulacionim planom trebala bi iz Halilovića izmjestiti carinski terminal, a na tom mjestu omogućiti izgradnju objekata druge namjene.

S obzirom na to da je Hasibović, posebno u vrijeme dok je načelnik ove općine bio SDP-ov Damir Hadžić, imao sve informacije o planovima Općine, ne čudi što je počeo graditi carinski terminal. Zajedno s Hadžićem i tadašnjim predsjednikom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom bio je umješan i u aferu “Reket”. Privrednik Nihad Imamović dostavio je policiji audiosnimak razgovora sa Sejom Hasibovićem u kojem Hasibović iznuđuje novac od Imamovića. Istraga o ovom slučaju obustavljena je zbog, kako je navedeno, nedostatka dokaza.

Sve Sejine afere

Hasibović je s Lagumdžijom bio predmet istrage o nestanku novca iz sefa Adila Zulfikarpašića u Zürichu. Riječ je o pet miliona eura. I iz te je istrage dvojac isplivao “čist”.

Vlasnik je “Butmira”, zbog svojih veza s tadašnjim liderom SDP-a, koji je u to vrijeme bio na vlasti, 2014. prodao svoju zgradu Upravi za indirektno oporezivanje BiH za sjedište regionalnog centra Sarajevo za 14 miliona maraka. Tender je bio tako providno namješten da je to za ne povjerovati. Jedan od uvjeta bio je da zgrada ne smije biti udaljena više od dva kilometra od zgrade zajedničkih institucija BiH.

Sada je Hasibović bacio oko na carinski terminal. U tu je svrhu prošle godine osnovao preduzeće “Centralni terminal” (CTS). Osnivač je i vlasnik preduzeća “Butmir”. Osnivački kapital iznosi 2.000 KM u novcu i 1,6 miliona KM u stvarima. Podataka o djelatnosti preduzeća u registru nema.

No, Uprava za indirektno oporezivanje BiH, s kojom je Hasibović unosno sarađivao dok je SDP bio na vlasti, trenutno nema konkretnu informaciju o premještanju carinskog terminala u Halilovićima.

“Od Općine Novi Grad Sarajevo Uprava za indirektno oporezivanje zatražila je informaciju o eventualnom premještanju carinskog terminala iz Halilovića. Od Općine je Uprava dobila informaciju da će, shodno članu 4. Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana ‘Halilovići 1’, Općina Novi Grad Sarajevo do usvajanja Plana tek predložiti novu lokaciju za premještanje carinskog terminala s robo‑transportnim centrom. Sastavni dio Regulacionog plana ‘Halilovići 1’ bit će i odluka o provođenju Plana kojom će se definirati krajnji rok za premještanje carinskog terminala. Također, obavješteni smo da, s obzirom da su u toku aktivnosti na pripremi smjernica za izmjenu osnovnog koncepta Regulacionog plana ‘Halilovići 1’, Općina Novi Grad Sarajevo trenutno ne može dati precizan odgovor kada se može očekivati premještanje postojećeg carinskog terminala u Halilovićima”, kazali su nam u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Iz tog razloga Uprava za indirektno oporezivanje nije ni razmišljala o raspisivanju tendera za odabir nove lokacije za carinski terminal u Sarajevu, već je 20. oktobra 2016. godine zaključila ugovor o držanju carinskog terminala s firmom “Intereuropa”, koja je inače i do sada držala carinski terminal i koja je uredan platiša svih obaveza po osnovu carinskog terminala.

Prema bh. propisima, u BiH je moguće posjedovati privatni carinski terminal. Takvih je 30, a 11 posjeduje država, odnosno Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Službenici Uprave terminale koriste za carinske preglede, dok vlasnik naplaćuje kamionima 40 KM naknade po prolasku kroz carinski terminal, te 10 KM za putnička i 5 KM za prazna vozila nosivosti preko 3,5 tone. Tu su i ostale profitabilne usluge poput špediterskih. Jedina obaveza privatnih carinskih terminala jeste da 30 posto mjesečnog prihoda od naknada uplaćuju na račun Uprave za indirektno oporezivanje.

U proteklom periodu mnogi privatni terminali lažirali su promet, gomilali dugove za naknade, a neki su radili i nakon što je s njima raskinut ugovor. Revizijom je utvrđeno da mnogo njih ne ispunjava osnovne uvjete o posjedovanju terminala.

Što se tiče dugova, privatni carinski terminali, po osnovu naknade za korištenje carinskog terminala zaključno s 30. septembrom 2016. godine, duguju državi 3,6 miliona KM. Riječ je o 10 dužnika. Ukupan dug po osnovu korištenja carinskog terminala iznosio je čak 15,3 miliona KM, ali je Uprava za indirektno oporezivanje do sada u postupku prinudne naplate uspjela naplatiti 11,6 miliona KM.

Naplata dugova

“Napominjem da se svi ovi dugovi odnose na firme koje su ranije držale carinske terminale i više ih ne drže. Podsjetit ću da je dana 26. januara 2016. godine donesena nova odluka o utvrđivanju uvjeta za carinski terminal. Fakturiranje i naplata naknade vrši se u skladu s odlukom o utvrđivanju uvjeta za carinski terminal. Imajući u vidu da je donesena nova odluka o utvrđivanju uvjeta za carinski terminal, kojom je kao novina propisana obaveza osiguranja bankarske garancije za pokriće eventualno neizmirenih obaveza po osnovu prihoda od terminala, kao mehanizma za osiguravanje naplate prihoda, više ne postoji mogućnost da sadašnji držaoci terminala uopće imaju dugove. I s nekoliko firmi koje su stari dužnici po osnovu naknade za carinske terminale sklopljeni su reprogrami za otplatu duga, tako da očekujemo da će i ovaj postojeći dug od 3,6 miliona KM biti značajno smanjen”, kazali su nam u Upravi za indirektno oporezivanje.

Nakon stupanja na snagu nove odluke o utvrđivanju uvjeta za carinski terminal, svi držaoci terminala morali su potpisati nove ugovore i ispuniti sve uvjete iz ove odluke, tako da su otklonjeni svi nedostaci koji su ranije postojali.

Prema novoj odluci s početka ove godine, carinski terminal mora ispunjavati sljedeće osnovne uvjete:

1. a) da se nalazi uz javnu saobraćajnicu kojom se mogu kretati teretna motorna vozila velike nosivosti;
2. b) da se nalazi van centra naselja ukoliko to omogućuje lokacija mjesne nadležne carinske ispostave i carinskog referata na graničnom prelazu za međunarodni drumski robni promet;
3. c) da je ograđen i osvijetljen;
4. d) da ima dovoljan prostor za smještaj svih zaposlenih koji rade na poslovima carinskog nadzora i pregleda, s osiguranim sistemom za hlađenje i grijanje te prostorom za pregled robe;
5. e) da ima dovoljan broj mjesta za smještaj motornih vozila koja prevoze ili će prevoziti carinsku robu te motornih vozila kao carinske robe koja su predmet određenog carinskog postupaka;
6. f) da u krugu carinskog terminala ima kolsku vagu;
7. g) da ima dovoljan skladišni prostor otvorenog i zatvorenog tipa pogodan za smještaj i čuvanje oduzete carinske robe, s uslugom u pogledu istovara, utovara, vaganja, zaprimanja, otpreme iz skladišta, a sve pod nadzorom Uprave za indirektno oporezivanje;
8. h) da ima priključak za telefon i za ostale komunikacijske uređaje,
9. i) da zasebno ima sanitarni čvor za zaposlene u Upravi, za druge korisnike carinskog terminala i sanitarni čvor s tušem za vozače.

Hasibović je sebe već upisao kao vlasnika carinskog terminala, samo što mu je Općina Novi Grad, ovoga puta bez SDP-ovog načelnika, malo pokvarila planove. Za to vrijeme trgovci nekretninama u Rajlovcu kao jedan od razloga zašto baš iznajmiti ili kupiti njihov poslovni prostor navode i blizinu novog carinskog terminala.