Pa koliko košta genocid nad Bošnjacima, jer očito kod dijela Bošnjaka on ima cijenu? Je li 50 KM ili je milion KM, ili nikako ne može imati cijenu, što se zdravoj pameti nameće kao jedini mogući zaključak. Za svaku puštenu suzu fening, za svaku pronađenu kost fening, i eto vam pišljivih 50 KM da neki Bošnjak u Sućeskoj glasa za Dodika
“Obišao sam cijelu BiH. Obilazio sam i one gradove i mjesta koja nisu moja izborna jedinica, u kojima ne mogu dobiti glasove. Tamo nisam išao zbog glasova, nego zbog ljudi. Obišao sam ih da pokažem i dokažem da je i to BiH, da ću se boriti i za njih, da uvijek mogu računati na SDA i mene. I narod to zna. Znaju prepoznati ko se zaista bori da svaki građanin bude ravnopravan na svakom pedlju naše domovine”
Čovjek koji ponajviše imitira četnički narativ o postojanju izdajnika i veleizdajnika među Bošnjacima prije četiri godine vršio je funkciju ministra sigurnosti BiH. Ime mu je Fahrudin, prezime Radončić, a nadimak među narodom po društvenim mrežama Šćepo.
U Narodnom pozorištu u Sarajevu 23. septembra predstavljeno je prvo kolo Edicije “Bošnjaci”, naučno-istraživačkog projekta pokrenutog povodom 25 godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 27. i 28. septembra 1993. godine u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Izdavači Edicije jesu “Simurg Media” / sedmičnik Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu, a partner projekta je Muzej “Alija Izetbegović” uz ostale partnere: Bošnjačko nacionalno vijeće (Republika Srbija), Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske i Bošnjački kulturni savez Slovenije. Edicija “Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, a nastala je kao rezultat naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Voditelj naučno-istraživačkog projekta jeste Admir Mulaosmanović, a koordinatori Fahrudin Rizvanbegović i Adnan Žiško. Sponzor projekta je “BH Telecom”. Raskošan dizajn naslovnica, s motivima umjetnosti bosanskog srednjovjekovlja, potpisuje Emir Isović. Prvo kolo ove Edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). Drugo kolo je u pripremi, a izići će krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine. Riječ je o već završenim knjigama: Kratka historija islama u BiH (Ismet Bušatlić) i Genocid nad Bošnjacima (Enis Omerović), te knjigama koje su u izradi: Kratka historija bošnjačke književnosti (Sanjin Kodrić), Historija Bošnjaka i Kratke historije Armije RBiH. Promociju u Narodnom pozorištu uživo je emitirana na Televiziji Sarajevo 23.9.2018 i među ostalim sadrži svečano obraćanja Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pod čijim je pokroviteljstvom projekt realiziran; Filipa Mursela Begovića, glavnog i odgovornog urednika Edicije i časopisa Stav; Admira Mulaosmanovića, dekana na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, te Adnana Žiške, koordinatora Edicije “Bošnjaci” i direktora Muzeja “Alija Izetbegović”.
U završnoj fazi sam trećeg izdanja knjige o balkanskom mafijašu Fahrudinu Radončiću, kojom ću javnosti u potpunosti prezentirati koruptivno-kriminalno djelovanje Radončića u BiH i za sva vremena staviti pečat na njegovo kvazipoštenje i kvazipatriotizam koji već decenijama pokušava podvaliti Bošnjacima. Između ostalog, riječ je o dokumentaciji, fotografijama, transkriptima i izjavama iz kojih će javnost jasno vidjeti da se Fahrudin Radončić u BiH bavio špijunažom, u toku rata sarađivao s agresorskom stranom, te kao ratni profiter trgovao drogom, alkoholom, kahvom i slično, a što je nastavio i u kasnijem periodu
U završnoj fazi sam trećeg izdanja knjige o balkanskom mafijašu Fahrudinu Radončiću, kojom ću javnosti u potpunosti prezentirati koruptivno-kriminalno djelovanje Radončića u BiH i za sva vremena staviti pečat na njegovo kvazipoštenje i kvazipatriotizam koji već decenijama pokušava podvaliti Bošnjacima. Između ostalog, riječ je o dokumentaciji, fotografijama, transkriptima i izjavama iz kojih će javnost jasno vidjeti da se Fahrudin Radončić u BiH bavio špijunažom, u toku rata sarađivao s agresorskom stranom, te kao ratni profiter trgovao drogom, alkoholom, kahvom i slično, a što je nastavio i u kasnijem periodu
Dakle, reisul-ulema Husein ef. Kavazović posve je nevin što se tiče bilo kakvog strančarenja, a dužnost mu je da svoju zajednicu uputi na vrijednosti koje bi muslimani trebali prepoznati ako nekome poklanjaju svoj glas. Neko će prepoznati SDA, ne zato što mu je to imputirao reisul-ulema nego isključivo zato jer u njoj prepoznaje vrijednosti sadržane u riječima snaga, jedinstvo i narod. Neko će prepoznati neku drugu stranku, shodno vlastitom ukusu i osjećaju za moral i tako dalje, i tako dalje.
Prof. dr. Sebija Izetbegović, generalna direktorica KCUS-a, kandidatkinja je Stranke demokratske akcije na predstojećim izborima za Parlament Federacije BiH. U otvorenom razgovoru za Stav profesorica Izetbegović govori o razlozima angažmana u politici, svemu onome što je napravila na Kliničkom centru u vrijeme svog dosadašnjeg mandata, utjecaju politike na njenu porodicu, ali i stvarima koje je naučila od svog supruga Bakira i rahmetli svekra Alije Izetbegovića
Smatram da ne postoje zapreke, a shodno tumačenju definicije genocida iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju tog zločina, da se ovaj najteži međunarodni zločin dosudi i na prijedorskom području, uzimajući u obzir razmjere ubijanja, koncentraciju zatočeničkih logora poput Omarske, Keraterma i Trnopolja, ali i otkrivenih velikih masovnih grobnica na toj teritoriji. Genocidna posebna namjera dokazuje se i na temelju generalne političke doktrine, općeg konteksta djelovanja, jedinstvenog obrasca činjenja zločina
Međutim, kada jedan Radončić ponovo krene palamuditi o bošnjačkom jedinstvu i o tome da mi moramo u Bruxelles, a ne Ankaru i Teheran, čovjek se, ako baš hoćete Bošnjak se, počne preispitivati. Stoga bismo voljeli nadopuniti prijašnju konstataciju pitanjem: Ajde više, zašto bismo mi igdje išli?
