Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 20. avgusta, širom Bosne i Hercegovine.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav. Lokalni izbori su jedna od glavnih tema ovog 285. broja Stava.

Prof. dr. Vahid Jusufović, vršilac dužnosti direktora Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla i redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Tuzli, kandidat je za gradonačelnika Tuzle. Zajednički su ga predložili Socijaldemokrate (SD) BiH i Demokratska fronta (DF), a u pokušaju svrgavanja skoro dvodecenijske vladavine Jasmina Imamovića iz Socijaldemokratske partije (SDP) u ovom gradu ima i podršku Stranke demokratske akcije (SDA). Jusufović je rođen u Tuzli, gdje se školovao i gdje je završio Medicinski fakultet 1987. godine. Dio svoje bogate karijere proveo je u UKC-u Tuzla, a educirao se u zapadnoevropskim državama, među kojima je najviše boravio u Španiji i Francuskoj a za Stav gpvori o svojoj karijeri i planovima kako pobijediti na izborima u Tuzli.

Srebrenica će, kao i u prethodnim izbornim ciklusima, biti u fokusu javnosti. Trenutno se u javnosti najviše govori o kandidatima za načelnika Opštine Srebrenica, dok se s druge strane malo govori o izborima za Skupštinu opštine Srebrenica. Poznato je da će kandidat za načelnika probosanskih političkih stranaka u Srebrenici biti Alija Tabaković. S druge strane, srpske političke stranke za svog su kandidata izabrale aktuelnog načelnika Mladena Grujičića. Kako to obično bude u politici, stvari se mijenjaju iz dana u dan, pa tako se i zaokružuje priča o kandidatima. Mile Janjić najavljivao je svoju kandidaturu, čak je CIK i ovjerio, ali u međuvremenu se Janjić povukao u korist Mladena Grujičića. Aleksandar Simić također je prijavio svoju kandidaturu za načelnika CIK-u i u svojim javnim istupima kaže “da se neće povući”. Tako da su trenutno tri kandidata za načelnika Opštine Srebrenica, i to Tabaković, Grujičić i Simić.

U novom broju Stava analiziramo poteze takozvane sarajevske četvorke. U jednom valja čestitati Konakoviću: njegova stranka u pokušaju uspjela se svojim koalicionim partnerima nametnuti kao alternativa nad alternativama i pomiriti sve ideološke, svjetonazorske, kadrovske i ine prijepore. Sve ne bi li postigao svoj opsesivni naum – razbucati svoju matičnu stranku koja će, opet, izdominirati sarajevskom kotlinom i pokazati koliko je zaista jaka. A to će joj, čini se, biti lakše nego ikad prije. Jer, ko ima takve političke oponente ne treba se bojati za svoju budućnost. Od nekad jakog SDP-a ostali su samo ostaci ostataka.

Mirza Salčin imao je 12 godina kada je poginuo njegov rahmetli otac Ramiz Salčin, dobitnik “Zlatnog ljiljana” i dobitnik Ordena zlatni grb sa mačevima, heroj odbrane Sarajeva. Nekoliko dana uoči godišnjice pogibije Ramiza Salčina Mirza je ekipu Stava dočekao u lokalu “Delfin”. Lokal je bio u vlasništvu Ramiza Salčina prije rata, sada je u vlasništvu njegovog sina. Iz tog lokala, priča Mirza, poveo je Ramiz Salčin 20-ak momaka u čuvenu bitku za deblokadu Dobrinje. Nije bio rijedak slučaj da se baš u tom lokalu prave planovi za naoružavanje golorukog naroda suočenog s agresijom. Lokal i danas nosi ime koje mu je dao Ramiz Salčin. Godišnjica pogibije Ramiza Salčina bit će obilježena 22. augusta polaganjem cvijeća na spomen-obilježju na mjestu gdje je poginuo 22. augusta 1992. u Saraj-Polju od snajperskog hica s agresorskih položaja u Nedžarićima. Ulica u kojoj je poginuo danas nosi njegovo ime. Nakon polaganja cvijeća u multimedijalnoj sali Općine Novi Grad, bit će održana akademija.

Islamska zajednica u Hrvatskoj je u saradnji s Leksikografskim zavodom “Miroslav Krleža” 2019. godine izdala ambiciozan Islamski enciklopedijski almanah, koji je pokušao na jednom mjestu, nakon obilježavanja 100. godišnjice institucionalne prisutnosti islama u Hrvatskoj u najnovijem dobu, upoznati javnost, prije svega te zemlje koja o islamu, muslimanima i Bošnjacima te njihovom utjecaju na historiju, kulturu, jezik i tradiciju zemlje i njezina većinskog naroda ne zna gotovo ništa ili je opterećena gomilom stoljetnih i savremenih predrasuda.

S obzirom na to da je glavni urednik Aziz Hasanović na 3. stranici pozvao čitaoce da “dojave” ispravke ili potrebne podatke kako bi se eventualni propusti ispravili u elektronskom izdanju, a to elektronsko izdanje još nije objavljeno, smatramo potrebnim javnosti podastrijeti primjedbe i sugestije koje su već upućene glavnom uredniku edicije. Radi se o nekoliko načelnih primjedbi bitnih za ne samo muslimanski, a posebno bošnjački diskurs u Hrvatskoj već i za njihov sam identitet, kao i o konkretnim primjedbama na ispravnost i tendencioznost u pojedinim leksikografskim jedinicama.

Ove godine, kao i u proteklih sedamdesetak, doduše u mnogo manjem broju nego ranije, određeni broj samozvanih antifašista obilježio je 27. juli, Dan ustanka protiv fašizma naroda Bosne i Hercegovine. Sam naziv događaja sporan je iz najmanje dvaju razloga i o njemu bi se trebala izjasniti nova generacija historičara koja je neopterećena predrasudama iz ranijeg sistema. Zdravom razumu teško je prihvatiti kao istinitu priču o ustanku koju su desetljećima nametali partijski autoriteti. Teško je pojmiti da tek rođena djeca mogu biti fašisti i zločinci. Teško je povjerovati i u pravednost ustanka u kojem se neselektivno i bez suđenja ubija, siluje, pljačka, ruši i uništava sve ono što nije srpsko.

Kako bismo, uz ranije kreirane pozitivne slike o ustanku, vidjeli i njegovu drugu stranu, potrebno je proučiti određene događaje iz vremena ustanka. Za primjer ćemo uzeti događaj koji u komunističkoj historiografiji nosi ironičan naziv “oslobođenje Krnjeuše od strane ustanika 9. augusta 1941. godine”. Možda se zapitate zašto ironičnog naziva. Umjesto odgovora, umjesnije je postaviti pitanje: Mogu li se ubistva više od 240 nevinih, među kojima više od pedesetero djece, i progon više od 1.000 stanovnika sa svojih ognjišta nazvati oslobođenjem? Naravno da može, ali samo u literaturi nastaloj pod kontrolom uglednika Komunističke partije Jugoslavije, u kojoj je termin genocid pretežno bio rezerviran za Srbe i Jevreje. Zločini nad Bošnjacima i Hrvatima, ma kako strašno izgledali, među jugoslavenskim komunistima skoro nikada nisu nazivani genocidom.

U novom Stavu donosimo priču iz Srbije, o gradu koji je bio muslimanski pune 423 godine. Muslimanski Leskovac zbrisan je s lica zemlje. Uništeno je četiri i po stoljeća historije ovog grada. Ostala je još jedino zgrada leskovačkog muzeja da na njega podsjeća i posljednji potomak starih leskovačkih muslimana, profesor doktor veterine Ajša Baba-Alić. Dok drugi narodi grade historiju, na Balkanu je vandalski ruše.

Reporter Stava posjetio je Banoviće, grad u kojem se nalazi stećak po kojem su dobili ime.  “Ase leži Božićko Banović, na svojoj zemlji, na plemenitoj, na Dramešini, a postaviše Hlapac i ja Bogdan i ja Rajko s braćom.” Posmrtni ostaci nesretnog Božićka Banovića nisu položeni na Vršitju niti mu je ovdje kopan grob. Ovaj je stećak pobjegao pred rovokopačima, premješten je radi novih otkopina iz kojih će se vaditi ugalj.

U novom Stavu donosimo članke o dešavanjima u Bjelorusiji i Libanu a suradnici i dopisnici Stava analiziraju sve detalje Sporazuma o formalnom uspostavljanju diplomatskih odnosa između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), jedne od najbogatijih arapskih monarhija, koji je potpisan 13. avgusta 2020. godine. Kao ustupak Abu Dabiju, premijer Izraela obavezao se da će odložiti ranije planiranu aneksiju dijelova okupirane Zapadne obale u Palestini, koja se nalazi pod kontrolom Izraela. UAE je treća arapska zemlja po redu koja je uspostavila diplomatske odnose s Izraelom nakon proglašenja Izraela kao države prije 70 godina. Ranije su to učinili izraelski susjedi, Egipat i Jordan. Ipak, ovaj sporazum ne predstavlja nikakvu dramatičnu promjenu. Štaviše, riječ je o ozvaničenju ili ratifikaciji već postojećih međudržavnih odnosa između Izraela i UAE s obzirom na to da između dviju zemalja već duže vrijeme postoje bliske ekonomske, sigurnosne i strateške veze.

Ove i brojne druge teme možete naći u 285. broju Stava.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 20. avgusta, širom Bosne i Hercegovine.