Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 19. jula širom Bosne i Hercegovine.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Glavni urednik Stava Filip Mursel Begović otvara broj tekstom “Kuća u Kiseljaku koja majorizira hrvatsku pamet”. Begović se osvrće na nadrealnu fotografiju kuće u Kiseljaku koja “krasi” naslovnicu ovog broja Stava, a koju nam je poslao naš čitalac.

“Kuću je ponosni vlasnik, očito u euforiji što je fudbalska reprezentacija susjedne države postala viceprvak svijeta, ukrasio zastavom zločinačke paradržave, tik ispod ploče na kojoj piše da se kuća prodaje. Fotografija je to koja možda ponajbolje prikazuje hrvatsku Pirovu pobjedu u BiH jer se slave uspjesi susjedne države, a istodobno rasprodaje imovina u vlastitoj domovini koju bosanski Hrvati hametice napuštaju. Istodobno, za to optužuju Bošnjake. Taj postupak zove se majoriziranje vlastite pameti”, piše Begović.

Jedna od tema ovog 176. broja Stava je obilježavanje 20. jula u Prijedoru, gradu u kojem je 1992. godine počinjen genocid nad tamošnjim Bošnjacima i Hrvatima.

Najveća i najbrutalnija akcija etničkog čišćenja Prijedora i njegovih naselja počinjena je između 20. i 25. jula na području Mataruškog Brda, odnosno lijeve obale Sane, uključujući i hrvatsko selo Briševo. U tih nekoliko dana ubijeno je gotovo 1.800 ljudi, žena i djece, a ostatak od 12.000 stanovnika deportiran je u prijedorske logore smrti. Dan početka ovog brutalnog masakra proglašen je danom prijedorsko-kozaračke šehidske dženaze. Ove godine bit će ukopani posmrtni ostaci triju identificiranih žrtava genocida u Prijedoru. Još se uvijek traga za više od 760 žrtava.

Stav piše o Kodeksu ponašanja i odijevanja na Univerzitetu Sarajevo, odnosno, o tome zašto je „Nekolicina alkoholičara i pohotnika među profesorima u panici“.

Mora se priznati da je Nacrt manjkav i da ga treba doraditi, ali daleko od toga da treba biti odbačen. Svako ko studira ili je studirao na Univerzitetu Sarajevo svjestan je da je normiranje ponašanja studenata i profesora neophodno. Činjenica je da ima profesora koji pijani dolaze na predavanja, koji piju na fakultetima, profesora koji uzimaju mito i studenata koji ga daju (makar to bila čokolada “Milka”), studenata koji na predavanja i vježbe dolaze u šorcevima, studentica koje dolaze u odjeći koja više priliči “Zvezdama Granda”.

Stav u novom broju piše o skandaloznom nastupu Almira Kurta.

Na sarajevskoj FACE TV, u petak, dva dana nakon dženaze u Potočarima, poredeći Bošnjake i susjede Hrvate, umjetnik, pjevač, glumac i SDP-ov kandidat na izborima 2016. godine, Almir Kurt, zvani Kugla, kaže sljedeće: “Hrvati će u nedjelju igrati za titulu svjetskog šampiona, a naši će reekshumirati osamdeset mezara da bi dodali pripadajuće kosti. Vatreni su već napravili najveći uspjeh hrvatskog nogometa, a mi ćemo kostima k'o peletom raspirivati predizborne nacionalističke duhove”.

Zašto se iseljavamo jedna je od tema u ovom broju Stava.

Zdrava i konkretna kritika vlasti zamijenjena je nametanjem osjećaja neumitne i neodložne propasti, percepcijom da nikada neće biti bolje i širenjem nepovjerenja u sebe same. Ionako teška, ali svakako ne katastrofalna stvarnost predstavlja se crnom do krajnosti, a svaka negativna anegdota društvenim uzorkom. Pozitivne vijesti gotovo se guraju pod tepih, a svaki napredak dovodi u sumnju. Pod parolom prava na slobodu govora i slobode štampe traje prava kampanja širenja sveopćeg defetizma koja za cilj ima provociranje moralne krize, dislokaciju bilo kakvog vrijednosnog sistema i gubljenje volje te povjerenja u vlastite snage i mogućnosti.

U Turskoj je obilježena druga godišnjica od neuspjelog vojnog udara.

Novinari iz Evrope, Afrike i Azije pozvani su u Tursku na obilježavanje godišnjice od neuspjelog vojnog puča prije dvije godine. Te je noći u sukobu pučista pod komandom terorističke organizacije FETÖ, na čijem je čelu Fethullah Gülen, poginula 251 osoba, a ranjeno više od 2.000 hrabrih turskih građana. Povodom druge godišnjice od neuspjelog vojnog udara, u Turskoj je organiziran niz manifestacija kojima se obilježava godišnjica ovog izuzetnog događaja u historiji ne samo Turske već i u historiji demokratije. Centralna manifestacija sjećanja održana je 15. jula u Istanbulu, uz velike mjere sigurnosti, na bosforskom mostu, preimonovanom u Most šehida. Ovu značajnu godišnjicu ispratio je i reporter Stava.

U Sandžaku je pokrenuta bkampanja “Bosanski, jer smo Bošnjaci”, o čemu Stav detaljno izvještava u novom broju, kao i o mukama srebreničkih školaraca. Stav piše o učenicima područnih škola u Srebrenici – malim herojima današnjice. Jedan od njih je i mali Hakija.

“Hakijina želja je da upozna Edina Džeku, ili da barem dobije od njega poruku i dres. On mnogo voli fudbal, a Džeko mu je broj jedan. Volio bih da on ostvari ovu svoju želju i upozna čovjeka kojeg može samo gledati na televiziji. Džeko je heroj svih nas, a Hakija moj mali heroj”

U novom Stavu čitajte i o tome kako su ubijena podgrmečka naselja.

Preko Grmeča su dolazili tenkovi koji su “tukli” Bihać i ubijali civile. Kada su vojnici Vojske RS-a izgubili linije koje su držali oko Bihaća i povukli se do Banje Luke, naredili su lokalnom stanovništvu da se iseli jer im, navodno, prijeti smrt od pripadnika 5. korpusa Armije Republike BiH. Cijeli je kraj preko noći opustošen i Srbima iz ovog područja nije bilo više ni traga ni glasa. Odvezeni su, kaže naš sagovornik Jovan, negdje oko Bratunca.

Novi Stav donosi članak o vodi u islamskoj i bošnjačkoj kulturi i sarajevskim česmama.

Sarajlije se još dobro sjećaju ratnih nestašica vode, izvora na kojima se tada točila, plastičnih kanistera i metalnih cisterni, beskonačno dugih redova, snajpera i granata. Neki kažu kako su bili uvjereni da više nikada neće vidjeti vodu kako slobodno teče u njihovim kućama, a o onoj koja u nepovrat odlazi s javnih česama moglo se samo sanjati. Rat je već odavno prestao, u sarajevskim kućama ovog ljeta nema redukcija, a s javnih česama ponovo, baš kao u najbolja vremena, teku vode koje svakodnevno rashlađuju i utoljuju žeđ hiljadama prolaznika.

Islamska duhovnost među Indijancima nekad tema je teksta u novom broju Stava.

Ima dovoljno razloga vjerovati kako je islam u Americi prisutan duže nego kršćanstvo. Podaci o tome mogli bi pomoći svim zainteresiranim za bolje razumijevanje svjetske historije, kao i prošlosti razvoja islama. Veza današnjih Indijanaca s islamom priča je s drukčijim kontekstom od onog podrazumijevajućeg i ona, kao takva, još traje.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 19. jula širom Bosne i Hercegovine.