fbpx

NOVI STAV: Pripreme Srbije za rat

Najava rata srednjovjekovna je ili ranoburžoaska praksa, dok se u 20. i početkom 21. stoljeća ratovi u klasičnom smislu ne objavljuju i ne najavljuju. Državama u svom okruženju protiv kojih subverzivno djeluje, pa i BiH, Srbija nikada neće formalno objaviti rat, ali njenu subverziju u raznim oblicima “specijalnog rata” treba smatrati direktnom prijetnjom da predstoji klasična oružana agresija, odnosno rat.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema 223. broja Stava jesu srpski ekstremisti, politički oslonac prisustva Rusije u Bosni i Hercegovini.

Činjenice ukazuju da Rusija u savezu sa Srbijom i RS-om provodi pripreme Srbije za rat a Stav to detaljno analizira.

Posebno je važno imati u vidu vojne, obavještajne i druge sigurnosne strane organiziranja prevratničkih, subverzivnih operacija, jer mnoge činjenice, nažalost, ukazuju da Rusija u savezu sa Srbijom i RS-om, te u savezu sa srpskim ekstremističkim organizacijama u Crnoj Gori, intenzivno provodi pripreme Srbije za rat u kome bi druga zaraćena strana mogla biti neka od susjednih zemalja koja je nastala u raspadu SFRJ. Najava rata srednjovjekovna je ili ranoburžoaska praksa, dok se u 20. i početkom 21. stoljeća ratovi u klasičnom smislu ne objavljuju i ne najavljuju. Državama u svom okruženju protiv kojih subverzivno djeluje, pa i BiH, Srbija nikada neće formalno objaviti rat, ali njenu subverziju u raznim oblicima “specijalnog rata” treba smatrati direktnom prijetnjom da predstoji klasična oružana agresija, odnosno rat.

Novi Stav donosi ekskluzivnu priču o miljeniku hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koji je silovao Bošnjakinje i odrubljivao glave Srbima.

Esad Kiki Čollaku optužen je za teške ratne zločine, a prema informacijama našeg lista, u zadnji tren izbjegao je hapšenje SIPA-e. Ugledni je i istaknuti pripadnik albanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, predsjednik je Udruge Albanaca branitelja Hrvatske u Domovinskom ratu i predsjednik Unije Albanaca u Republici Hrvatskoj, koja izdašna finansijska sredstva dobija od Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

No, stravičan podatak tek slijedi jer je njegova udruga na proteklim parlamentarnim izborima kandidirala saborsku zastupnicu Erminu Lekaj-Prljaskaj, koja u Saboru zadnjih godina ne predstavlja samo vlastitu albansku manjinu nego i onu bošnjačku. Esad Kiki Čollaku za svoja je nedjela nagrađen državnim ordenom od Franje Tuđmana i Kolinde Grabar-Kitarević i u Zagrebu živi više nego lagodnim i bezbrižnim životom.

U novom Stavu donosimo podsjećanje na početak političkog organiziranja sandžačkih Bošnjaka.

Dogodila se i nevjerovatna politička akrobacija i transformacija da su se mnogi Bošnjaci iz perioda “klanja i oranja”, prebijanja, ubijanja i masovnih silovanja, koji su ranije bili vjerni sljedbenici i članovi partija Slobodana Miloševića i Mire Marković, i time davali legitimitet masakrima i represalijama nad svojim narodom, kasnije priključili nekoj od bošnjačkih partija, postali u njima vrlo značajni, čak i ključni kadrovi, i počeli odlučivati i presuđivati o sudbinama ljudi koji su postavili temelje nacionalnom i političkom bošnjačkom pokretu u Sandžaku početkom devedesetih godina 20. stoljeća.

U novom broju Stava donosimo priloge redefiniranju ilahije i kaside.

Prema podacima kojima raspolažemo, trenutno je u izradi opširan naučni rad koji bi trebao redefinirati sintagmu “tekijska ilahija”. Sama konstrukcija “tekijska ilahija” jeste pleonazam, jer su ilahije u pravilu (uz mali broj izuzetaka) nastajale u tekijama. I sama potreba za redefiniranjem konstrukcije “tekijska ilahija” govori u prilog tome da se u aktualnoj muzičkoj produkciji ilahija i kasida napravi odmak od autentičnog registra onoga što prepoznajemo kao bosanske ilahije i kaside.

Stoga ćemo u ovom tekstu skrenuti pažnju na projekte novijeg datuma koji su prepoznati kao ilahije i kaside, te ih sagledati iz ugla autentične tekstualne i muzičke tradicije bosanskih ilahija i kasida, u pokušaju da prepoznamo njihovu ukorijenjenost u tradiciji. Posebnu pažnju obratit ćemo na one izvedbe koje su uz ramazanski program emitirane na TV i radijskim stanicama u toku mjeseca ramazana i u danima Bajrama.

Dopisnik Stava iz SAD donosi priču o sjaju i bijedi patriotizma bijelih Amerikanaca, odnosno, o neprekidnom teroru nad Indijancima.

Alkohol, kasina i cigarete koji su ostavljeni da uništavaju Indijance vlasti uglavnom smatraju nekom vrstom “poklona”, pa čak i ustupkom za ekonomiju indijanskih rezervata. Zulum nad američkim starosjediocima spada u one usporene genocide, one koji imaju svoje faze, a ovo bi mogle biti neke od završnih faza.

Dopisnik Stava iz Turske piše o tome kako su FETÖ škole paravan za finansijske pronevjere.

Nastale na ideji da javne škole nisu dovoljno kvalitetne i konkurentne, jer, po zilotima tzv. tržišne ekonomije, država nije sposobna ni za šta, proponenti ideje izborili su se za mnogo opuštenija pravila nego što važe za javne škole i mnogo slabiji nadzor nad čarter-školama. I tu leži glavni problem, zbog čega je to polje El Dorado za finansijske kriminalce.

Nakon 26 godina ponovo se čuje ezan u Potkalinju a u Stavu čitajte priču o tome.

Ljubav prema rodnom kraju kod Bošnjaka Potkalinja i dalje je veoma jaka i izražena, što potvrđuju i njihove česte posjete mjestu gdje su proveli najljepši dio svog života. Njihovu ljubav i odanost rodnoj grudi potvrđuje i obnovljena džamija koju će ovi uzoriti Bošnjaci svečano otvoriti u nedjelju, 21. jula 2019. godine. Zato ovi plemeniti i uzoriti ljudi pozivaju sve vas, sve građane naše domovine i sve ljude dobre volje da dođu u Potkalinje 21. jula, da se zajedno radujemo ovom dugo očekivanom događaju i da bolje upoznate ljude i mjesta naše prelijepe domovine.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 13. juna širom Bosne i Hercegovine.

 

Prethodni članak

Naše dugo svitanje

Sljedeći članak

Medijski dimnjačari

PROČITAJTE I...

Za Stav pišu i govore kandidati na listama, uvaženi književnici, izdavači, intelektualci, privrednici, doktori nauka, sociolozi, sportaši, doktori medicine, muftije, imami, zlatni ljiljani, kulturni radnici, publicisti, dijaspora... Svi su Mostarci, rođenjem ili mjestom života, i svi se slažu u jednom: da su predstojeći izbori sudbinski bitni za Mostar i da je ključno u što većem broju izaći na izbore 20. decembra.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI